Hrvatska javnost je generalno nezainteresirana za europske teme, a o tome koliko se zna o radu 11 predstavnika u Europskom parlamentu ovisilo je i čime su se bavili i na koji način su iskoristili ponuđene resurse da svoj rad prikažu građanima, kažu politički analitičari za Deutsche Welle. Podijeljeni po odborima i radnim skupinama unutar kvota njihovih političkih grupacija u radnim tijelima Europskog parlamenta, zastupnici su mogli odabrati čime će se baviti i za koje će se ciljeve boriti. Neki su se i žalili da ih mediji ne prate, ali vrlo je izgledno da će dio njih biti ponovno izabran u EU Parlament. Neki su po svome radu prepoznati u javnosti, a neki nisu, bez obzira na svoju veliku aktivnost.
Na listi koju radi MEP Ranking, stranica koja prati aktivnost eurozastupnika, daleko najaktivnija hrvatska zastupnica bila je Ruža Tomašić. Njen rad nije bio pretjerano popraćen u medijima, iako je postala izvjestiteljica za problem izlova male plave ribe u Jadranu, gdje se usprotivila kvotama dozvoljenog ulova, koje bi, kaže, pogodile hrvatsku ribarsku industriju, dovele do gubitka radnih mjesta, poskupljenja plave ribe i uvoza. Izabrana na listi u koaliciji s HDZ-om 2014. godine, ovaj puta se kandidira na listi Suverenista, a šanse za novi mandat u EU Parlamentu su male.
Riba i Nutella
S druge strane, Biljana Borzan je zastupnica čiji je rad najviše odjeknuo u Hrvatskoj, iako je daleko od najaktivnijih zastupnika. SDP-ovka se za dobar status u domaćim medijima izborila nakon što je u Parlamentu izglasana smjernica o zabrani nepoštene poslovne prakse i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije, za koju se ustrajno borila. Takozvana "Smjernica o Nutelli" je Biljani Borzan donijela veliku popularnost i drugo mjesto na listi SDP-a za predstojeće izbore.
Upravo na ovim primjerima najbolje se vidi važnost odabira teme. Politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako je tema kojom se bavila Borzan medijima i građanima privlačna, jer se tiče ljudi u njihovim svakidašnjim životima, ali i da je to tema za koju se doista vjeruje da se rješava u Bruxellesu.
"Kada se radi o razlici u kvaliteti proizvoda u Austriji i Hrvatskoj onda to nije samo hrvatska tema, mora biti neki nadautoritet koji taj problem rješava i ujednačava, to je po definiciji prava europska tema i to je Borzan baš pogodila“, kaže Puhovski i dodaje kako je plava riba kojom se bavila Ruža Tomašić također važna tema, ali se odnosi na mali krug ljudi i ne može imati nacionalno značenje, osim u svjetlu sukoba sa Slovenijom.
Picula zapostavljen
Da teme kojima se zastupnici bave utječu na dobivanje medijskog prostora slaže se i njegov analitičar Dragan Bagić, koji ističe primjer Tonina Picule, koji se bavi vanjskom politikom Europske unije.
"Općenito se vanjska politika u hrvatskim medijima slabo prati, tako da je njemu s tom temom sigurno teže ući u javni prostor od teme kojom se bavila gđa Borzan“, kaže Bagić.
Picula po MEP Rankingu nije rangiran visoko, no teme kojima se bavi nisu privlačne medijima, iako su izuzetno važne.
Tako Bagić recimo kaže da je tema kojom se bavila Ruža Tomašić ipak srodna temi Biljane Borzan te je mogla privući veću pažnju medija.
Resursi i imidž
"Tu dolazimo do drugog aspekta, a to je vještina samog zastupnika i njegovog tima, odnosno koliko on dobro koristi novac i resurse koji su mu dani da promovira svoj rad“, kaže Bagić i dodaje da u nekoj mjeri ulogu igra i politička pripadnost.
"Ljudi, pa i mediji ne pristupaju zastupnicima samo temeljem njihovog rada nego i temeljem njihovog ukupnog političkog imidža i ugleda. I opći politički imidž osobe može zamagliti neke konkretne politike koje ta osoba zagovara. Tu se može vidjeti razlika između Tomašić i Borzan jer Borzan nije bila toliko profilirana kao političarka, pa joj je možda bilo lakše profilirati se kao eurozastupnica koja zagovara neke konkretne teme. S druge strane, Tomašić je izrazito ideološki profilirana, što je osnova njenog javnog imidža, pa je puno ljudi ne promatra kao nekog tko zagovara neke konkretne javne politike, konkretno na području ribarstva", zaključuje Bagić.
Upravo su na taj način teme koje je propagirala Marijana Petir, koja je bila gotovo jednako aktivna kao i Biljana Borzan, ostale u sjeni njenih istupa protiv Istanbulske konvencije i rodne ideologije.
Jakovčić i Šuica visoko na listi
Visok rezultat na MEP Rankingu imao je IDS-ov Ivan Jakovčić, koji je do 2017. bio i najaktivniji zastupnik od svih 749 europarlamentaraca. No, tada je metodologija praćenja njihove aktivnosti promijenjena. Dubravka Šuica također je visoko na listi, a tu HDZ-ovku, nasljednicu Andreja Plenkovića na potpredsjedničkoj funkciji u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta, Votewatch je proglasio najutjecajnijom hrvatskom zastupnicom u EP-u. Zbog svog je rada na kampanji za prevenciju raka čak bila nominirana i za zastupnicu godine.
Davor Škrlec bio je izrazito aktivan na temama za koje su se zalagali Zeleni, čijoj grupaciji pripada, no njegov je rad u javnosti prošao nezapaženo te ga danas nema ni na jednoj listi za izbore. Jednako tako, prilično su aktivni bili Jozo Radoš i Ivana Maletić, no ni njihov rad nije bio vidljiv, iako su imali važnih poteza. Radoš je inicirao da se u Rezoluciju o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi ubaci Luka Rijeka kao dio koridora Baltik-Jadran, a Maletić je bila članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za proračune u Europskom parlamentu u kojima je radila na temama vezanima uz EU fondove i povoljne izvore financiranja.
Rad Željane Zovko i Ivice Tolića, koji su u Europskom parlamentu zamijenili Andreja Plenkovića i Davora Ivu Stiera kada su se oni 2016. godine vratili u Hrvatsku, u potpunosti je nezapažen.
