Zašto je tako? / Koronagovor: Otkako broj oboljelih pada, mijenja se i terminologija - od nogometa do rata

Ovih dana uobičajeno je reći da su liječnici ljudi na prvoj liniji obrane, a često se može čuti o proboju virusa u staračke domove, ali i o ratu protiv nevidljivog neprijatelja i o tome da u svakom ratu ima pete kolone.

VEZANE VIJESTI

• Zašto borbu s koronavirusom ne bismo trebali nazivati ratom?

Nije tako samo u Hrvatskoj. I Donald Trump se proglasio ratnim predsjednikom i Boris Johnson je govorio da se bitka može dobiti samo ako su svi unovačeni.

Ratnim rječnikom odnosno ratnom terminologijom želi se potaknuti zajedništvo i borbenost i važnost trenutka iako za Hrvatsku koja je ne baš tako davno bila u ratu to za mnoge ne evocira baš najljepše osjećaje.

Stoga je zanimljivo da se otkad broj oboljelih pada ratna terminologija mijenja u ono što Hrvati najbolje razumiju - u nogometnu: Dobili smo utakmicu, moramo paziti da si ne zabijemo gol u zadnjoj minuti. 

Ratna terminologija je utemeljena u jednostavnom pučkom razumijevanju gdje se borba protiv koronavirusa doživljava kao neki vanjski napad na koji odgovaraju naša antitijela i to je ta slika borbe i borbe i rata.  Još više je to izraženo u slučaju epidemije, no protiv takve terminologije se jako bore lingvisti i intelektualci diljem svijeta, upozorila je Kristina Štrkalj Despot s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Nogomet je vezan uz utakmicu i prikladan je za opušteniji pristup priči jer ne izaziva paniku. No obje su konceptualizacije slične jer virusa predstavljaju kao neprijatelja kojega je potrebno pobijediti i problem je što su obje pogodne za političare i u trenutku kad sve ovo završi oni će izaći iz cijele priče kao pobjednici – neki generali ili vođe utakmice – tako da će na tome dobiti puno bodova pa nije ni čudno da se toliko koriste tim metaforama, zaključila je Štrkalj Despot.