Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, cijela operacija počela je još 2006. godine kada je Todorić poželio kupiti 12.811 povlaštenih dionica koje je imao EBRD, iako je već tada posjedovao 207.375 redovnih dionica Agrokora. No, ovu kupnju nije napravio s vlastitim sredstvima.
U ovim financijskim malverzacijama, ističe se u tužiteljstvu, sudjelovali su i Todorićev sin Ante, TomislavLučić, DamirKuštrak, HrvojeBalent, PiruškaCanjuga, AlojzijePandžić i IvicaSertić.
Todorić se navodno u jednom trenutku obratio Lučiću koji je potom kontaktirao poslovnoga partnera Agrokora, MihuGlavića, direktora AWT Internationala i Fairtradea s ciljem da te dvije kompanije sudjeluju u prikupljanju novca za otkup dionica. S nekoliko sumnjivih financijskih manevara namaknuli su ukupno 50 milijuna eura, za što su kod banaka garantirali Agrokor i Konzum, piše Jutarnji list.
Todorić je potom potkraj travnja 2013. s Fairtradeom, odnosno Glavićem, sklopio ugovor o prodaji 5925 svojih dionica, za što mu je Fairtrade trebao isplatiti tih 50 milijuna eura. Osam ugovora o cesiji zatim je Todorić sklopio s Agrokorom, odnosno, sam sa sobom, a osim samoga Todorića, ugovore o cesijama su u ime Agrokora potpisivali i drugi članovi Uprave Agrokora, Lučić, Kuštrak i Balent.
U narednih mjesec dana Todoriću je s Agrokorovog računa ukupno isplaćeno nešto više od 758 milijuna kuna. Todorić je taj novac promijenio u eure i u ukupno četiri tranše uplatio EBRD-u. Na taj je način kupio Agrokorove dionice, no obveze spomenutih stavki ostale su Agrokoru.
Akcija se, smatraju tužitelji, nastavlja u listopadu 2014. godine kada Gazda kupuje 2960 redovitih dionica od Fairtradea za 221,9 milijuna kuna, a sve kako bi Fairtrade imao novac za otplatu kredita. Jutarnji piše kako se sumnja da je Todorić potom od izvršnog direktora u Sektoru računovodstva i financija Alojzija Pandžića zatražio da se njegov dug rasporedi na niz tvrtki. Potkraj poslovne 2014. Todorićeve obveze prema Agrokoru iznosile su, pak, 1,35 milijardi kuna, što je smanjio uplatom od 49 milijuna eura, da bi zatim sa samim sobom kao zajmoprimcem zaključio Ugovor o zajmu na iznos od preostalih 1,15 milijardi kuna od 31. prosinca 2014., doznaje Jutarnji.
No, nije tu kraj malverzacijama. Todorić je izdao novu mjenicu od pola milijarde kuna kako bi svoj dug prikazao manjim od stvarnoga te da je razliku između 1,15 milijardi kuna vrijednosti ugovora o zajmu te pola milijarde kuna vrijednosti mjenice, dakle 650 milijuna kuna, prikazao kao depozit Agrokora njemu osobno. U sljedećoj, 2016. godini, za mjenice koje je 2013. prebacio Agrokoru Todorić je zaključio ugovor o ustupu tražbine kojim je svojim potraživanjima prema nizozemskoj tvrtki Agrokor Investments BV u iznosu od 704 milijuna kuna prebio dug koji je imao prema Agrokoru d.d.
Ugovore su u ime Agrokora potpisali Piruška Canjuga i Ivica Sertić, a tužiteljstvo smatra kako su bili svjesni da se radi o nenaplativom dugu zbog čega su se i našli na listi osumnjičenika.
