Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zvonimir Frka Petešić, iza 13 sati održao je konferenciju za medije povodom izbacivanja petero znanstvenika iz Znanstvenog savjeta Vlade, što je sinoć izazvalo veliki interes javnosti uslijed, kako je rekao, "kontradiktornih informacija". Uvodno je pojasnio informacije o Znanstvenom savjetu, čije je osnivanje premijeru Andreju Plenkoviću predložio na početku pandemije. "Mi smo u krizi koja je bez presedana i bilo je važno da okupimo istaknute znanstvenike koji bi pomogli svojim znanjem vladi u suočavanju s pandemijom koronavirusa o kojem se tada jako malo znalo", rekao je.
Kaže da su na samom početku rada Savjeta postavljena jasna pravila". Naglašeno je da se od svih njih očekuju savjeti, ali da ti savjeti ne obvezuju Vladu, jer svi članovi Savjeta ne moraju nužno imati mišljenje o svemu. Dodano je da će njihove savjete razmatrati Stožer i Vlada, koja će kasnije donositi odluke. Naglašeno je da oni kao savjetnici za odluke koje donese Vlada neće snositi odgovornost", rekao je Frka Petešić te dodao da su znanstvenike zamolili da se medijski angažiraju kako bi javnosti ponudili važne i pouzdane informacije o virusu.
"U protekla dva mjeseca došlo je do žustrijih rasprava u kojima je bilo oprečnih stavova. To je uvijek tako u znanosti. Istina, da je možda drugačije strukturiran Savjet, da je nametnut predsjednik, on bi možda iznosio usuglašene stavove, ali ovdje se išlo na model da svi imaju pravo iznijeti svoj stav sasvim slobodno. No, umjesto plodne rasprave koja pristupa stvarima iz različitih perspektiva, neslaganja unutar Savjeta su prerasla ponekad i u otvoreno prozivanje u javnom prostoru, bez razgovora među članovima, što je otežalo rad Savjeta. To je za mene bilo neočekivano i pomalo razočaravajuće. Iznošenje stava ne bi trebao biti smrtni grijeh ni za koga, nego povod za raspravu i da drugi znanstvenici svojim argumentima pobijaju hipoteze", rekao je Frka Petešić.
Ne žele biti arbitri
Dodao je da je umjesto toga došlo do zahtjeva da se neki članovi izbace, što su smatrali neprihvatljivim i nekorektnim. "To vrijedi za bilo kojeg člana Savjeta, koji mora moći slobodno govoriti i iznositi stav, bez obzira kakav on bio. Ni premijer ni članovi Vlade ni ja nismo pozvani da arbitriramo i kažemo tko je od članova Savjeta u pravu ili u krivu, nego da čujemo mišljenja svih članova i zato nitko ne treba biti izopćen, izgnan i da je vrijeme krivovjerstva, nadam se, daleko iza nas", rekao je.
"Što se tiče stava Savjeta o mjerama, on je bio prilično neujednačen. Jedni članovi smatrali su da su mjere dostatne i da je puno važnija osobna odgovornost. Drugi su smatrali da trebaju puno strože mjere, iako u kontinuiranom dijalogu s njima, kad sam tražio konkretan broj ljudi, kazali su da je na Stožeru da to definira, samo treba donijeti strože mjere. Na to nisam dobio decidiran odgovor, ali shvatili smo poruku da je veći dio Savjeta bio za strože mjere.
Neki su iznijeli i svoje analize, koji su smatrali da će se situacija pogoršavati, kao što se i pogoršala. No, i jedni i drugi ostali su pri svojim oprečnim stavovima. Na temelju toga, Vlada je na temelju vlastitih prosudbi i odluka Stožera postupno postrožavala mjere, pozivala na poštivanje mjera, pozivajući i na jedinstvo i na solidarnost, vodeći računa i o zaštiti zdravlja i o širem društvenom i gospodarskom kontekstu", objasnio je Frka Petešić.
Narušeno povjerenje
Nakon što su mjere postrožene, nastavio je Frka Petešić, oni koji su to zagovarali nisu bili toliko zastupljeni u medijima da kažu da je to dobro. "Drugi dio članova je smatrao da je to pretjerano. Dakle, imali smo oprečne stavove i izvan sastanaka Savjeta, u medijskom prostoru. Nakon toga, na zahtjev jednog dijela članova Savjeta, u subotu sam održao videokonferenciju s njima, makar nisam bio najsretniji s tim formatom, ali svaki je dijalog dobar i imali smo vrlo kolegijalan i otvoren razgovor, upravo da bih čuo njihove stavove", rekao je Frka Petešić.
Kaže da ni u jednom trenutku nije bilo spomenuto da je pokrenuta inicijativa koju potpisuje 26 znanstvenika, među kojima je petero članova Savjeta.
"Bio sam zatečen kad sam vidio taj apel hrvatskoj javnosti, makar, po sadržaju je jasno da to nije bio apel građanima, barem po onome što se traži. Osjećao sam se izigran, kao da je tu neka neiskrenost, koju nisam čuo u našem razgovoru, koji je samo zadnji u nizu suradnje koja traje mjesecima. Mislio sam da to nije korektno. To je za mene jako narušilo naše povjerenje. Mislim da je ono jako važno za svaku suradnju, koja nije usmjerena na nas, nego na interese hrvatskih građana i važno je da možemo imati povjerenje u one preporuke i savjete od ljudi koje se kasnije mogu pretočiti u mjere koje se odnose na cijelu javnost", rekao je Frka Petešić.
"To sam rekao i premijeru, da se osjećam izigrano i da po meni ovakva suradnja više nema smisla, ako nema međusobnog povjerenja. Ja sam njih nazvao, jučer predvečer, doduše, nisam se uspio čuti s trojicom, koji se nisu povratno javili. Pokušao sam u više navrata, poslao SMS poruke, ali nisam dobio povratni poziv. Iznio sam svoje razočaranje i rekao da mislim da ovakva suradnja nema smisla, ako nema povjerenja. Međutim, premijer ih nije razriješio, ali da je ovakva suradnja otežana u ovakvim uvjetima, sigurno da jest i da bi bila bolja bez ove nemile epizode. Žao mi je zbog ovoga, možda ja nisam bio jasan u svom nastupu, možda sam im dao naslutiti da ih je premijer razriješio, samo sam rekao da ne mislim da se ovakva suradnja može nastaviti, ako nema međusobnog povjerenja", objasnio je Frka Petešić.
'Prekomjerno granatiranje'
Tvrdi da im je stalo do suradnje, jer smatraju da su to kvalitetni znanstvenici. Međutim, dodaje, smatra i da svi oni moraju pronaći načina za kvalitetniju međusobnu suradnju i uvažavanje i onda kad se ne slažu. "Ne trebaju takva neslaganja dovesti do prekomjernog međusobnog granatiranja, gdje Vlada trpi štetu zbog prozivanja. Mislim da su to ozbiljni i zreli ljudi, koji moraju naći načina da razgovaraju", rekao je Frka Petešić.
"Nema znanstvenog Ustavnog suda koji šalje na doradu i poništava odluke Vlade. Toga nema u demokracijama i nema ni u jednoj zemlji gdje neki od naših znanstvenika rade. Vlada mora preuzeti teret odgovornosti koji joj je povjeren, i na njoj je da u lepezi mogućnosti koje su ponuđene, odabere uz moguću grešku ili dobar odabir odabere ono što smatra da je u tom trenutku najbolje za građane. Kad to učini, onda je to konačna odluka i ne može se dogoditi kad se ona donese, da 10 minuta nakon toga dođe ideja može li se dodati jedan zarez. To na takav način ne funkcionira", rekao je Frka Petešić.
Smatra da je dobar prijedlog uvođenje registra zaraženih. Što se tiče semafora, poručio je znanstvenicima da naprave model, koji će onda razmotriti Vlada. "Svakodnevnim prepucavanjima u javnosti zapravo podrivamo nepovjerenje javnosti", rekao je Frka Petešić i dodao da mu je nerazumljivo pisanje apela Vladi, kad postoji kontinuirani dijalog.
'TREBA SHVATITI DA SMO U OZBILJNOM RATU’; Znanstvenik koji je potpisao apel: ‘Nitko od nas ne zna kako će reagirati na ovu infekciju’
Kada će biti idući sastanak?
Upitan je li njegovo današnje izlaganje "posipanje pepelom", rekao je: "Ja sam rekao da sam sudjelovao u ovom nesporazumu, da sam im zahvalio na suradnji i da smatram to nije bilo korektno i da to ne pridonosi daljnjoj suradnji, ali danas smatram da moramo naći načina da surađujemo dalje. Jedno je zahvaliti na suradnji, a drugo je zahvaliti se na suradnji, to ima oprečan smisao", dodao je.
Kaže da datum idućeg sastanka Savjeta nije definiran. "Ovo je novi moment, ne mogu zasad odgovoriti na to pitanje", rekao je. Upitan hoće li se popunjavati Savjet ako odu petorica znanstvenika, rekao je da je to hipotetsko pitanje i da mora prvo pričati s njima da bi mogao odgovoriti.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
