Hrvatska treba dekriminalizirati prodaju seksualnih usluga u skladu s međunarodnopravnim standardima i donijeti efikasne javne politike koje bi adresirale nepovoljne socioekonomske uvjete koji su jedan od razloga ulaska u to, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu.
Također, treba uspostaviti sustave podrške i strategije izlaska za osobe koje žele izaći iz prostitucije, a u izradu javnih politika uključiti i glasove osoba koje prodaju seksualne usluge, istaknuto je na završnoj konferenciji projekta "Regulacija prostitucije u Hrvatskoj" Instituta Ivo Pilar.
Razlozi za bavljenje prostitucijom su ekonomski
Istraživanje je uključilo analizu postojećih zakona i sudske prakse, istraživanje stavova stručnjaka o prostituciji i zakonskim rješenjima (donositelji politika i provoditelji politika) te iskustva osoba koje se bave prostitucijom, a završno su izrađene smjernice za donositelje i provoditelje politika.
Voditeljica projekta koji se provodi od 2019. Ivana Radačić istaknula je da rezultati istraživanja pokazuju neujednačenosti s međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava.
"Naš zakon koji kažnjava osobe koje prodaju seksualne usluge nije u skladu s međunarodnopravnim standardima, a ujedno postoje neusuglašenosti s ljudskim pravima u sudskoj i policijskoj praksi. Priče osoba koje to rade vrlo su različite", kazala je Radačić.
Razlog zašto se time bave uvijek je ekonomski, s time da je kod nekih to zaista nužda, a kod nekih su drugi interesi - to što mogu sami sebi organizirati vrijeme, zaraditi novac, odgovara im takav način zarađivanja ili imaju seksualne interese.
"Priča je ekonomska i potrebno je adresirati nepovoljne životne okolnosti osoba koje se time bave te uspostaviti sustav podrške, kao i strategiju podrške za one koji iz toga žele izaći. Treba ih prestati kažnjavati i na neki način dekriminalizirati i regulirati kako bi osobe mogle ostvarivati svoja prava ", poručila je Radačić.
Što se tiče predstavnika donositelja politika - ministarstava i udruga, istraživanje pokazuje da su tu različiti stavovi - neki su više skloni švedskom modelu (kriminalizacija klijenata) jer smatraju prostituciju nasiljem nad ženama, a neki su skloni legalizaciji radi zaštite javnog zdravlja i ostvarivanja prava osoba koje se bave prostitucijom.
Policija i suci jako kritični prema Zakonu o prekršajima
Što se tiče provoditelja zakona - policije i sudaca, oni su jako kritični prema zakonu i smatraju da to ne bi trebalo biti prekršajno djelo jer se osobe ponovno vraćaju tome ako im je to izvor zarade pa bi to trebalo regulirati, ističe Radačić.
Suradnica na projektu Marija Antić kaže da je stav policijskih službenika i sudaca općinskih prekršajnih sudova da je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zastario i nedorečen, posebno u odnosu na prostituciju pa im donosi puno problema u praksi.
"Smatraju da bi trebalo legalizirati prostituciju kojoj uopće nije mjesto u prekršajnom zakonu. Smatraju da nema velike društvene štete od prostitucije pa bi država jedino trebala zadržati kontrolu nad javnim zdravljem i tijekom novca", rekla je Antić.
Zanimljivo je, ističe, da je policija u Zagrebu bila usmjerena samo na uličnu prostituciju, no od 2018. nje više nema, prirodno je nestala zbog promjena u društvu, tj. prebacila se online.
"Policija je odlučila da dobrovoljnu i samostalnu prostituciju uopće neće regulirati i provoditi represiju već su više usmjereni na organiziranu. Slična priča je u Splitu i Rijeci pa policija ne provodi apsolutno nikakvu represiju u tom smjeru", dodala je.
