HUP očekuje rast gospodarstva od 1 posto u 2023. godini, smirivanje inflacije prema 3 posto krajem godine i kontinuirani rast zaposlenosti od dva posto godišnje. Potencijal rasta BDP-a se prognozira na prosječnih 3 posto godišnje u idućih deset godina uz pretpostavku poreznog rasterećenja te provođenja reformi u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnom sektoru. Pad udjela javnog duga u BDP-u te rast produktivnosti temeljen na reformama korak su ka članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD-u, i podizanju kreditnog rejtinga na A razinu, zaključak je makroekonomskih analiza HUP-a.
Obzirom na očekivani početak pregovora o pristupanju Hrvatske OECD-u, organizaciji najrazvijenijih zemalja, HUP Horizonti su ugostili v.d. direktoricu za ekonomska pitanja OECD-a, Isabell Koske koja je predstavila očekivanja kretanja gospodarstava 20 najrazvijenijih zemalja.
U kontekstu CEE regije posebno je istaknula uspjeh Češke i Poljske koje su kroz podizanje konkurentnosti, korištenje EU fondova, a prije svega provođenjem reformi obrazovnog sustava značajno napredovale i pozicionirale se kao lideri regije.
“Među ključnim reformama za napredovanje Hrvatske je reforma obrazovanja jer tržište rada mora imati adekvatne i kvalitetne kadrove da bi moglo razvijati ideje i konkurirati na globalnom tržištu. Isto tako, jednako je važno omogućiti onima koji su završili svoje obrazovanje lakšu reedukaciju i neprestano usavršavanje novim vještinama koje traži moderan svijet. Stope zapošljavanja u Hrvatskoj i dalje su slabije od onih u zemljama OECD-a. Kvalitetna i visokoobrazovana radna snaga je ključ uspjeha Poljske koja je u dvadeset godina udio visokoobrazovanih podigla s 9 na više od 30 posto”, pojasnila je Koske.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, predstavio je makroekonomske prognoze za hrvatsko gospodarstvo do 2024. godine.
Osnovni scenarij uključuje rast gospodarstva, smirivanje inflacije na prosječnih 6,5 posto u tekućoj godini te kontinuirani rast broja zaposlenih od 2 posto. Stojić je istaknuo značajna poboljšanja trendova u javnim financijama kroz pad udjela javnog duga u BDP-u za kojeg očekuje da će se kroz nekoliko idućih godina svesti na Maastrichtski kriterij, odnosno na svega 60 posto.
“Vjerujem da će Hrvatska zaslužiti kreditni rejting A u idućem razdoblju, ako se provedu nužne reforme koje vode u brže i jednostavnije poslovanje, niži porezni teret, manje administracije i ako se nastavi apsorpcija EU sredstava. Sve preduvjete, uključujući stabilne javne financije, pad javnog duga te znatno povećani potencijal rasta BDP-a imamo”, zaključio je Hrvoje Stojić.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da je recesija izbjegnuta te nakon ulaska u eurozonu i Schengen imamo priliku ući u društvo najbogatijih, najuspješnijih i najkonkurentnijih zemalja.
“Hrvatska započinje pregovore o pristupanju OECD-u, što je povijesni trenutak nakon pristupanja Schengenu i ulaska u eurozonu. Nakon ostvarenih vanjskopolitičkih ciljeva sada je vrijeme da uredimo vlastitu kuću. Moramo provesti organizacijske i fiskalne reforme, koje će omogućiti ubrzanje rasta standarda i realizaciju cilja sviju nas, a to je bogata i uspješna Hrvatska. To je naša odgovornost prema mladima i jedini način da svoje talente zadržimo u zemlji i privučemo one koji su otišli da se na naše tržište i vrate”, izjavila je Irena Weber.
Pridruživanjem OECD-u Hrvatska bi stala uz rame 38 gospodarski najrazvijenijih zemlja poput Irske, Švicarske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Danske, Švedske i drugih.
