Hrvatski znanstvenik koji razvija brzi test koji bi mogao prepoznavati i asimptomatske prijenosnike koronavirusa, ne vjeruje kako će se tako brzo život vratiti u normalu
"Pola znanstvenog svijeta je uključeno u identifikaciju lijeka ili cjepiva. Sve to mora proći intenzivna klinička testiranja. Lijek i cjepiva prolaze tri faze. Analize su dugoročne, potrajat će najmanje dvanaest mjeseci da bi mogli doći u kliniku", rekao je za N1 molekularni biolog Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu. A sve dok se cjepivo ili lijek ne pronađu, naš život se neće vratiti u normalu.
Nakon dva, tri mjeseca olakšavanje mjera
"Osobno mislim da će nakon dva - tri mjeseca izolacije broj slučajeva početi smanjivati do te mjere da će biti moguće relaksirati neke aspekte izolacije. Primjerice, ljudi uključeni u esencijalne poslove mogli bi se vratiti u ekonomiju. Možda će se polako početi otvarati dućani koji su sada zatvoreni. Međutim, to ne znači da će se stvari vratiti u normalu. Trebamo pronaći balans između izolacije i funkcioniranja tako da se bolest ne širi eksponencijalno. To je ono najvažnije", kazao je, istaknuvši da se nadaju kako će ljeto usporiti širenje virusa.
"Moram naglasiti da se neće biti moguće se vratiti u normalu dok se ne pronađe neki lijek ili cjepivo, a to će biti za najmanje dvanaest mjeseci. Moramo se pripremiti da će do tog vremena naši životi biti promijenjeni", istaknuo je Štagljar. Pojašnjava kako, iako čitava znanstvena zajednica radi na pronalasku cjepiva, tehnički nije moguće da se ranije pojavi u bolnicama diljem svijeta jer cjepiva, kao i svi drugi lijekovi prvo moraju proći rigorozna testiranja.
Brzi test koji 'lovi' asimptomatične
Njegov tim ne radi na cjepivu ili lijeku, ali razvija brzi test koji bi se mogao pokazati ključnim za epidomiologe.
Ističe kako se inače ne bavi istraživanjem koronavirusa, ali ova pandemija je angažirala znanstvenike svijeta
"Četiri godine razvijali smo jednu metodu, nazvanu 'Simple', koja može detektirati proteine, odnosno proteinske interakcije u bilo kojoj živućoj stanici i staničnim tekućinama. Sada smo u mogućnosti modificirati tu metodu i putem nje detektirati antitijela koja pacijenti stvaraju protiv virusa SARS-CoV-2 direktno u serumu. Kad neka osoba bude zaražena, tijelo počinje razvijati antitijela nakon tri do četiri dana", objasnio je znanstvenik, dodavši da vjeruju kako će tom metodom identificirati ne samo osobe koje su zaražene, nego i one asiptimatične.
Suradnja s liječnikom iz Wuhana
"Asimptomatične osobe su jednako infektivne kao oni koji leže u bolnici i potreban im je kisik. Treba ih izolirati kako ne bi inficirale osobe u društvu. Zbog toga je i uvedena socijalna izolacija", dodao je Igor Štagljar.
"Napravili smo neka preliminarna istraživanja, počeli smo prije dva mjeseca. U timu imam doktora iz Wuhana. Napravio je par eksperimenata, funkcioniralo je, napravili smo projekte i dobili sredstva. Svijet se mobilizirao", rekao je, dodavši da na Sveučilištu trenutačno radi samo pet od tristo laboratorija zbog implementacije socijalnog distanciranja, a tih pet bavi se istraživanjem koronavirusa.
