Hrvatska Srbiji meri podobnost za EU

Čime sve zapadni sused može da uslovljava Srbiju na putu ka Evropskoj uniji. Lista zahteva može biti duga i – neočekivana

19.10.2013.
23:30
VOYO logo

Dugo putovanje Srbije ka Evropskoj uniji dodatno bi mogli da otežaju naši susedi, Hrvati, pišu "Novosti".

"Listu potraživanja" od Srbije izložio je, prilikom boravka u Beogradu, hrvatski predsednik Ivo Josipović. Uslove je, ovoga puta, vezao za povlačenje tužbe za genocid. Pomenuo je rešavanje pitanja nestalih osoba, vraćanje kulturnog blaga i procesuiranje ratnih zločina. Već sutra sve nabrojano može postati merilo "podobnosti" Srbije da uđe u briselsku porodicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jer, evropske procedure nalažu da se za svaki novi stepenik ka evropskim zvezdicama mora dobiti "zeleno svetlo" svake države članice EU pojedinačno. Što znači da će i hrvatski sabor direktno odlučivati o nama. Prostor za uslovljavanja time je širom otvoren.

"Ogledna vežba" napravljena je sa uvozom hrvatskih cigareta u Srbiju po povlašćenom tretmanu. Usklađenom akcijom Zagreba i Brisela, Srbija je naterana da popusti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čime sve Hrvati mogu da uslovljavaju Srbiju?

- Svim i svačim -, uveren je direktor "Veritasa" Savo Štrbac, jer, kaže, s obzirom na to da je tamo "rođen, odrastao i školovao se", odlično poznaje taj mentalitet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Biće prema nama gori nego Slovenci prema njima kada su ih dugo i beskompromisno ucenjivali oko granice u Piranskom zalivu -, kaže Štrbac.

Tužba za genocid je, ističe sagovornik "Novosti", zlatni rudnik za ucene, jer iz nje proističu i drugi zahtevi:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Insistiraju, recimo, da se reši pitanje nestalih tražeći da Srbija otvori sve evidencije koje sa tim mogu biti u vezi. -

On ocenjuje i da Brisel ima dvostruke aršine. Jer, kako ističe, evropskoj administraciji je bitno da se urede trgovinski odnosi dveju zemalj, a nije im bitan odnos prema ćirilici u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- To je za njih unutrašnje hrvatsko pitanje. Valjda bi cigarete trebalo da budu unutrašnje pitanje, a ćirilica evropsko, jer se otporom ćirilici krše i evropski zakoni i tekovine. -

I istoričar Radoš Ljušić očekuje da će hrvatska uslovljavati Srbiju:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Hrvatska izgrađuju državu, članica je Evropske unije, oseća sigurnost i zna da iza nje neko čvrsto stoji. Mogu od nas stalno da traže više nego od bilo koga drugog. Mi, s druge strane, zbog približavanja Briselu ne možemo da zauzmemo čvrst stav prema Hrvatima. -

I sociolog Slobodan Antonić naglašava da je za Hrvate važno savezništvo sa jakim državama EU:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Vrlo je nezgodno kada imate suseda sa dosta spornih međusobnih pitanja, a taj sused je saveznik država koje vas uslovljavaju. Zahtev Brisela da se cigarete iz Hrvatske uvoze "povlašćeno" najbolji je pokazatelj. Jer, Hrvatska i ne mora direktno da nas ucenjuje, to će umesto nje učiniti njeni saveznici. -

Sagovornik "Novosti" je uveren da će lista zahteva biti podugačka i da može da uključi i pitanja na koja mi sada i ne pomišljamo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da ostavimo po strani da ni granična međa između dveju zemalja, na Dunavu, nije dogovorena...

GRČKA I MAKEDONIJA PRIMER USLOVLJAVANJA

Brojni su primeri u kojima jedna zemlja, članica Evropske unije, može da zakoči drugu, kandidata, u procesu evropskih integracija. Oni se viđaju najčešće kod suseda, a onaj ko je prvi ušao u EU ima komotnu prednost da od drugog praktično zahteva šta poželi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spor između Grčke i Makedonije je eklatantan primer kako sused može da blokira put zemlje kandidata ka EU. Naši južni susedi su status kandidata dobili još sredinom prošle decenije u slično vreme kad i Hrvatska, koja je već postala član unije. Makedonci su, dakle, izgubili čitav ciklus prijemnog procesa, a epitet pripadnosti bivšoj Jugoslaviji i dalje prati ovu zemlju, jer se s njenim imenom ne slažu Grci, smatrajući to geografskom pretenzijom. Grci nastupaju s daleko jače pozicije, jer kao članica EU imaju pravo veta, dok Makedonci mogu da se uzdaju samo u popustljivost svojih južnih suseda. Brojni pregovari zasad su ostali bezuspešni. Ne popuštaju ni Skoplje, ni Atina, samo što je atinski glas teži na tasu odlučivanja.

I Slovenija je iskoristila svoje prisustvo u EU da od suseda Hrvata izvuče maksimum oko granice u Piranskom zalivu, usporavajući u jednom trenutku njihov prijem. Mađarska je, tako, pokušala da izdejstvuje što bolji položaj svoje manjine u Rumuniji. Makedoncima brige neće prestati jer će, verovatno, svoje manjinske zahtve izručiti i Bugarska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Skriveno u raju
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo