Glavna tema posljednjih dana je popis stanovništva i činjenica da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika – što je više od 400.000 građana manje nego što ih je bilo prije 10 godina. Posljednji put Hrvatska je ovako malo stanovnika imala 1948. godine.
"Sad smo se vratili više od 70 godina unatrag s tim brojem, ali nama demografima to nije nikakvo iznenađenje. Mi smo to očekivali, rekao je izvanredni profesor dr. sc. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, piše HRT.
Koji su razlozi pada broja stanovnika?
"U zadnjih deset godina izgubili smo skoro 10 posto populacije. Dogodilo se to da je ekonomska kriza iz 2008. u Hrvatskoj produženo trajala, nismo se dobro oporavili i nismo sasvim dobro pripremili ekonomiju za ulazak u Europsku uniju. Naša ekonomija ne stvara dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Sam ulazak u Europsku uniju je potaknuo direktne ili indirektne ekonomske procese, a pogotovo je utjecala na emigraciju. Natalitet je čitavo vrijeme bio negativan, ali se i pojačavao negativno kako je išlo vrijeme. Iselilo je dosta populacije mlađe reproduktivne dobi, pa se djeca rađaju u drugim zemljama. Zadnje dvije godine zbog pandemije imamo i veliko povećanje broja umrlih, ove godine ćemo imati rekordan broj umrlih u zadnjih 70 godina", objašnjava Čipin.
Smatra da se klasičnim demografskim mjerama ne može puno napraviti.
"Savjetovao bih političkim vlastima da ulažu u kvalitetu života ljudi – to je puno lakše postići, da i oni preostali ne odsele, nego da idu davati velike novčane poticaje za pronatalitetne politike. Ostaje nam i imigracija, ali to je dosta škakljiva tema. Trenutno u Hrvatsku doseljavaju uglavnom strani radnici, muškarci u dobi od 20 do 50 godina. Zasad još uvijek dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, premda u novije vrijeme vidimo i ljude iz Nepala, Filipina, Kineze", zaključuje Čipin.
