Nakon što je aktualna vlast onemogućila provedbu kurikularne reforme prema kriterijima profesionalaca koji su posljednjih 16 mjeseci na njoj radili, hrvatski građani danas izlaze na prosvjede i to u desetak gradova. Inicijativa Hrvatska može bolje očekuje ukupno 20 tisuća prosvjednika u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Zadru… pa čak i pred Veleposlanstvom RH u Londonu.
Problemi s reformom su tek formalni povod buntu građana nezadovoljnih zbog nefunkcioniranja Vlade, zahvata u solidarne sustave koji odbacuju najsiromašnije i marginalne skupine, političke korupcije i konzervativnih inicijativa koje dolaze sa suprotnog društvenog pola, piše Deutsche Welle.
Podsjećaju da je prije 20 dana objavljeno kako je supruga prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka poslovno surađivala s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem, iako se država spori s tom mađarskom kompanijom oko Ine. Štoviše, sam se Karamarko zauzimao za to da se Hrvatska povuče iz arbitraže.
Nepostojeće reforme ne mogu biti ugrožene
Reforme koje su najavljivane nisu ni započete, u razgovoru za Deutsche Welle kaže politički analitičar Žarko Puhovski. "Ova Vlada nije predlagala nikakve zakone pa činjenica da se nije mogla okupiti parlamentarna većina nije ni smetala. Najbolji dokaz su objavljeni brojevi Narodnih novina u usporedbi s prošlogodišnjima. Nisu ugrožene nikakve reforme, jer ih, nažalost, nije ni bilo", tvrdi i navodi tri moguće opcije koje bi mogle rasteretiti zemlju. "Prva je smirivanje situacije nakon zaoštrenih tonova posljednjih dana i da Vlada nastavi funkcionirati, a to se čini praktično nevjerojatnim. Druga je opcija rekonstruiranje većine u parlamentu kombiniranjem SDP-a i Mosta, ako bi to Crkva dopustila. Najvjerojatnija mi je treća verzija – izbori."
Žarko PUhovski
Opet bi birali između dva zla
No što ako se izbori dogode? Znači li to povratak SDP-a koji su građani izborno kaznili zbog neispunjenih očekivanja, prije svega na reanimaciji gospodarstva? Prema mišljenju Puhovskog, opet bi se biralo između dva zla. "SDP-ova Vlada je bila izrazito loša, ali je to manje loše od sadašnje nikakve. Sada imamo ljude koji nemaju pojma o onome što trebaju raditi i još su međusobno zavađeni do te mjere da ne mogu funkcionirati." Uz to, kaže, ne treba zaboraviti da bi zastoj u izboru ustavnih sudaca mogao spriječiti održavanje izbora.
Zna se što će reći Povjerenstvo
Ni od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Karamarka nitko nema prevelikih očekivanja. Posebice nakon što ga je javno ponizila predsjednica Grabar-Kitarović upozorena da je suradnjom sa svojim matičnim HDZ-om narušila načela obnašanja dužnosti. "Institucije nisu važne jer je Povjerenstvo važno u nevažnim, a nevažno u važnim stvarima. Već se unaprijed može reći da će oni donijeti pitijski pravorijek u kojem će reći da nije došlo do faktičkog sukoba interesa, ali da je nužno da dužnosnik opreznije manipulira svojim javnim ugledom. Jedni će moći reći da je kriv, a drugi da nije. To je ono što se u Njemačkoj zvalo Verrechtlichung, pokušaj da se politički problemi rješavaju kao pravni, a to nikad ne uspije", komentira Puhovski. Ipak, smatra, da će HDZ na eventualnim izborima morati pronaći novu strategiju, jer je teško da će opet okupiti razočarane birače na platformi borbe protiv Jugoslavena i komunista.
Gospodarstvenici u panici
U cijeloj su se situaciji kao "glas razuma" postavili gospodarstvenici zabrinuti da će im turbulencije u Banskim dvorima ugroziti poslovanje. S druge se strane građani bombardiraju pozitivnom statistikom koja se prezentira kao klica uspjeha vladajućih.
"Kako je potkraj prošle godine deficit bio manji od očekivanog, a gospodarstvo je početkom godine zabilježilo dobar gospodarski rast, dalo bi se zaključiti da nefunkcioniranje Vlade pozitivno utječe na kretanja u gospodarstvu. No to je samo privid", upozorava u razgovoru za DW glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. Ističe da je gospodarski oporavak još uvijek dosta krhak i treba ga učiniti održivim.
Posljedice se tek očekuju
Izravne negativne posljedice se, za sada, upozorava Šantić, ne vide, no potraje li kriza vlasti, ostavit će posljedice na ukupna gospodarska kretanja, a samim time i na BDP. Pola godine od izbora, objašnjava, javna administracija ne funkcionira u cijelosti. Još nisu ni završena imenovanja u javnim poduzećima koja imaju značajan utjecaj na gospodarska kretanja.
"U nastavku godine bismo mogli vidjeti odgađanje investicija zbog, primjerice, čekanja na dozvole. Teško je i očekivati da će javna poduzeća biti potpuno aktivna. Trenutačno su u hladnom pogonu, a kapitalna ulaganja čekaju novu upravu", kaže Šantić.
Zdeslav Šantić
Većina članica EU-a, priča ovaj ekonomski analitičar, već je prošla fiskalnu prilagodbu, no Hrvatskoj će za to biti potrebna komforna većina u parlamentu.
"Teško je spekulirati bi li eventualni novi izbori značili minimalno još pola godine izostanka zahvata po pitanju gospodarstva. Ipak bi trebalo među glavnim političkim opcijama postaviti strateške ciljeve za zemlju. Prije svega oko stabilnosti javnih financija. Za neku veću kreativnost oko vođenja ekonomske politike nema previše prostora", smatra Šantić, jer je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita.
