Ne smanji li se znatno potrošnja antibiotika, predviđa se da će do 2050. godišnje više od deset milijuna ljudi u svijetu umirati od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike, objavio je Večernji list u broju od nedjelje.
Podaci o potrošnji antibiotika u Hrvatskoj pokazuju da se od 2010. godine potrošnja antibiotika u odnosu na prethodno razdoblje donekle stabilizirala, međutim, i dalje uzimamo više antibiotika nego što ih prosječno uzimaju stanovnici EU. Više ih trošimo od Nizozemske, Estonije i Švedske, manje od Grčke, Francuske i Italije.
Istovremeno, podaci govore da se više od 90 posto potrošnje antibiotika u Hrvatskoj potroši u izvanbolničkom liječenju, navodi Večernji.
Najčešći su razlog propisivanja antibiotika, dodaju, akutne respiratorne infekcije.
Iako je riječ o najčešće samolimitirajućim infekcijama, kod akutne upale srednjeg uha i akutnog rinosinuitisa u velikoj se mjeri propisuju antibiotici usprkos snažnim preporukama i smjernicama protiv rutinske primjene antibioticima. Na tijek većine akutno respiratornih infekcija antibiotici ne utječu, a mogu izazvati nuspojave kao osip, bol u trbuhu, proljev i povraćanje, ističe dnevnik.
Kao moguće strategije za rješavanje problema neracionalnog propisivanja antibiotika, sugerira se nekoliko mjera.
To su: odgođeno propisivanje uz pozorno praćenje, podijeljena odluka koja podrazumijeva komunikaciju s pacijentom i pojašnjavanje krive percepcije, zatim napisane upute za bolesnike koje na jednostavan način mogu reducirati primjenu antibiotika kod akutnih respiratornih infekcija. To je ujednačena edukacija i smjernice koje će rezultirati ujednačenim stavovima, kao i javnozdravstvene mjere, piše Večernji list.
