Slavonsko-baranjski proizvođači suhomesnatih proizvoda, u usporedbi s proizvođačima nekih drugih proizvoda, pandemiju koronavirusa samo su djelomično osjetili.
"Nije se izlazilo i kupovalo, a smanjena je bila i kupovna moć", objašnjava Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača kulena za Glas Slavonije.
Ali pad proljetne prodaje djelomično je kompenziran tijekom ljeta i jeseni prošle godine. Oni manji, bar tako tvrde, uspjeli su prodati zalihe, a bez obzira na pandemiju proizvodnju nisu smanjili.
"Ne mogu reći da je pandemija zaustavila prodaju. Potražnja je sve veća i veća, pa sam na zalihama ostavio samo određenu količinu kako bih zadovoljio potrebe višegodišnjih kupaca", kaže belomanastirski kulenar Slobodan Stanković, vlasnik istoimenog OPG-a, naglašavajući kako sve više razmišlja o prodaji u manjim pakiranjima (100 ili 200 grama).
Tvrdi kako prodaja kulena nema konkurencije i kako ne poznaje
granice, pa su kuleni završili ne samo u cijeloj Hrvatskoj nego i
u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji… Kulena, dakle, manjkati neće,
ali je upitno hoće li zadržati sadašnju cijenu, koja je
200-tinjak kuna po kilogramu.
"Čvrsto stojim pri tome da već iduću turu prodajem po 250
kuna", kaže Stanković, a podržava ga i Milorad Stojković,
vlasnik jagodnjačkog OPG-a Stojkovi.
"Kilogram mog kulena već je godinama 200 kuna. No držim da bi
realna cijena trebala biti između 250 i 300 kuna", priča
Stojković. Odluku obrazlaže pouzdanim informacijama da će ovih
dana poskupjeti stočna hrana i to, navodno, za 35 posto. Tvrdi
kako je kukuruz već poskupio, pa za 100 kilograma mora izdvojiti
200 kuna.
