Ocjena Europske komisije da nema potrebe za pokretanjem korektivnog postupka protiv Hrvatske, jos je jedna u nizu dobrih vijesti, rekao je na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grcic.
"Uz rast BDP-a, pad nezaposlenosti i zadnje podatke o smanjenju deficita u prva cetiri mjeseca ove u odnosu na prethodnu godinu, ovo je svakako jos jedna dobra vijest", kazao je Grcic.
Europska komisija u srijedu je ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje clanice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteza. omisija je Hrvatskoj uputila sest preporuka za ovu i iducu godinu, koje se krecu od mjera za smanjenje deficita, obeshrabrivanja ranog umirovljenja, uskladivanja sustava placa s produktivnoscu i makroekonomskim uvjetima, do racionalizacije drzavnih agencija i smanjenja parafiskalnih nameta.
"Nema nikakvih korektivnih mehanizama za Hrvatsku, o cemu se jako spekuliralo, ni u podrucju makroekonomskih neravnoteza niti u sklopu procedure prekomjernog deficita", istice Grcic.
On smatra da je Vlada odradila dobar posao u pripremi Nacionalnog programa reformi koji je, kako je rekao, ocijenjen kao dobra baza za provedbu ekonomskih politika i reformi.
"Ovaj put smo jos cvrsce i ozbiljnije pristupili ovom poslu i to je EK prepoznao", smatra Grcic.
Vlada je, po njegovim rijecima, odradila posao i u okviru fiskalne konsolidacije, s ukupnim fiskalnim naporom koji je u okvirima prognoza Europske komisije.
"Mogu samo izraziti zadovoljstvo ishodom i najaviti nasu punu posvecenost provedbi mjera iz programskih dokumenata", rekao je Grcic.
Najvecim izazovom u iducem razdoblju oznacio je smanjenje proracunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga.
Grcic kaze da je, razliku od Vladinih oponenata koji, kako je rekao, najavljuju radikalne rezove u mirovinama, zdravstvu i socijali ako dodu na vlast, Vlada i bez takvih zahvata uspjela doci u situaciju da imamo ekonomski oporavak i da smo blizu formalnom izlasku iz recesije.
Medu prioritetnim reformama najavio je fiskalnu konsolidaciju, reformu javne uprave, uspostavu povoljne poduzetnicke klime, rjesavanje javnog i pomoc drzave u rjesavanju privatnog duga.
Dodao je da ce Vlada velik naglasak u mjesecima koji slijede pokusati dati na refinanciranje javnog duga, zbog prilika na trzistu kapitala koje nudi povoljne kamate.
Najavljujuci zajednicki angazman Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija i Instituta za javne financije u tom poslu spomenuo je da samo smanjenje kamate za jedan postotni bod proracunu donosi godisnju korist od tri milijarde kuna.
Nijedna druga reforma ne moze donijeti toliku ustedu i toliki novac kao kvalitetno restrukturiranje javnog duga, istice Grcic, uz napomenu da je to moguce samo za dio duga.
Upitan je li EK pritiskao u pogledu uvodenja poreza na nekretnine, rekao je da Hrvatska u ovom trenutku za to nije spremna, ponajprije zbog stanja u zemljisnim knjigama. "Trebamo vrijeme i tehnicke pripreme za taj projekt", istaknuo je.
Sto se tice parafiskalnih nameta, izvijestio je da je povjerenstvo za njihovo smanjenje neformalno uspostavljeno i da se planira njihovo smanjenje ove godine za 280 milijuna kuna.
Kod penalizacije prijevremenog umirovljenja, Grcic kaze da je to jedino podrucje u Nacionalnom programu reformi u kojem nema potpune uskladenosti s EK-om.
U ovom trenutku nema prostora za daljnju penalizaciju, zakljucio je Grcic.
