Aktivisti Greenpeacea prosvjedovali su u srijedu ispred sjedišta INA-e u Zagrebu i pri tom donijeli simboličan trometarski prikaz plinske platforme koja ispušta fosilni plin u atmosferu.
"Od samog potonuća platforme Ivana D, Greenpeace opetovano pozivamo nadležne institucije i INA-u da ispitaju moguće emisije metana na svim odobalnim platformama. Ni nakon dvije i pol godine, niti nadležno ministarstvo, niti INA nisu odgovorili niti se očitovali. Greenpeace CEE u posjedu je podataka iz pouzdanih izvora, a u vezi sa zabilježenim koncentracijama metana oko određenog broja odobalnih plinskih platformi na sjevernom Jadranu. Ti podaci potvrđuju sumnje: koncentracije više od 100 ppm/m zabilježene su na devet promatranih platformi, dok su na tri od njih zabilježene vrijednosti više od 400, 500 pa čak i 1500 ppm/m", navelo je Greenpeace u svom priopćenju.
Tvrde da su u razgovoru sa stručnjacima u tom području doznali da fosilna industrija obično šalje ekipe na teren kad se zabilježe očitanja iznad 200 ppm/m.
"U Greenpeaceu smatramo da su bilo kakve emisije tog štetnog, snažnog stakleničkog plina neprihvatljive, a kamoli koncentracije koje upućuju na značajne emisije poput onih primijećenih ovom prilikom. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorava da svaki porast u globalnom zagrijavanju potiče sve intenzivnije i sve češće vremenske ekstreme. Ne smijemo se više kockati s budućnošću", izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Andrić je dodala: "Dobiveni podaci ukazuju na problem pa INA i Vlada moraju pokazati inicijativu i biti transparentniji, ispitati je li riječ o namjernom ispuštanju plina (tzv. venting) ili pak o nekontroliranom istjecanju te učiniti sve što je potrebno da se takve pojave spriječe u budućnosti. Nevjerojatno je da, unatoč ekološkoj i klimatskoj krizi, i galopirajućim cijenama, plinska industrija i dalje smatra normalnim štetiti klimi ispuštanjem plina u atmosferu".
Podsjetili su da temeljem Plana EU "Fit for 55", kojim se nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU do 2030., izradi je i europski zakonski prijedlog koji, između ostalog, smjera zabraniti uobičajenu praksu poznatu kao "venting" (hrv. ispuštanje), osim u iznimnim izvanrednim okolnostima.
"Hrvatska je također potpisnica deklaracije "Global Methane Pledge" kojom se pridružila zajedničkoj obvezi smanjenja emisija metana za 30 posto do 2030. u odnosu na 2020. godinu.Metan je glavni sastojak fosilnog plina. Riječ je o iznimno snažnom stakleničkom plinu koji, kada dospije u atmosferu, u razdoblju od 20 godina ostvari 84 puta snažniji učinak na globalno zagrijavanje nego što to čini CO2", stoji u njihovu priopćenju.
"Hitnim smanjenjem emisija metana mogle bi se izbjeći najgore kratkoročne posljedice klimatskih promjena, a istovremeno i šteta zdravlju ljudi i ekosustava već danas. Aktualni naftni i plinski projekti moraju hitno riješiti pitanje emisija metana jer za mnoge takve slučajeve postoje jeftine i lako dostupne tehnologije ", napominje dr. Aidan Farrow iz Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka.
Dodaju i da prema podacima Međunarodne energetske agencije, svake godine iz naftno-plinskih radova oko 260 milijardi kubičnih metara metana dospije u atmosferu (IEA).
"Poslovanje industrije fosilnih goriva proizvelo je u 2020. godini gotovo 120 megatona metana - otprilike trećinu svih metanskih emisija proizvedenih ljudskim djelovanjem (IEA). Na mjere za smanjenje metana treba gledati kao na nužno ali samo privremeno rješenje na putu postupnog ukidanja fosilnih goriva. U EU moramo prestati koristiti plin najkasnije 2035. godine, što podrazumijeva prestanak ulaganja u nove plinske projekte već danas. Sve nove investicije trebaju biti usmjerene na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj ponajprije u energiju sunca", navode u svom priopćenju iz Greenpeacea.
POGLEDAJTE I VIDEO Afera u Vladi i HEP-u - tko je kupio plin za 1 cent?
