Do kraja ove godine više od 180.000 trgovačkih društava u Hrvatskoj mora se upisati u Registar stvarnih vlasnika. Cilj tog registra je otkrivanje pravih vlasnika trgovačkih društava koji se uglavnom skrivaju iza odvjetnika ili drugih zastupnika.
Podloga za njegovo stvaranje bile su izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje su usvojene lani, kako bi se Hrvatska uskladila s europskom regulativom. Podaci u registru bit će javni, ali će biti dostupni samo onima koji plate naknadu, piše tportal. Upis bi trebao biti gotov do zime, a objava registra se očekuje u siječnju.
Brojni izuzeci
No, od upisa u ovaj registar su izuzeta dionička društva koja kotiraju na burzi jer je njihovo vlasništvo već upisano u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, komore, zadruge ili udruge čije se članstvo često mijenja i za koje nije moguće utvrditi tko je pravi vlasnik će se članstvo najčešće mijenjati i za koje je nemoguće doznati tko im je pravi vlasnik.
"U 99 posto slučajeva tvrtke imaju osnivače koji su se identificirali prilikom upisa u Sudski registar. Ne sjećam se slučaja da javni bilježnik nije ovjerio identitet osobe koja osniva tvrtku, a sada se od nas traži da to ponovimo. Ako netko ne skriva vlasništvo, sada će opet proći tu proceduru, a ako netko želi sakriti udio u nekoj tvrtki, nastavit će to i dalje raditi", kaže Danko Sučević, vlasnik računovodstvene tvrtke Infokorp koja je počela s upisom svojih klijenata, kritizirajući Registar stvarnih vlasnika.
Bespotrebno opterećenje
Dodaje kako se veliki problemi pojavljuju pri evidentiranju tvrtki čiji su vlasnici stranci ili oni koje su u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe. Dodaje kako udruge nisu ni pod kakvom kontrolom te predlaže upisivanje njihova članstva. Vlasnica jednog manjeg računovodstvenog servisa smatra kako je upis u registar opterećenje za gospodarstvo.
"U Hrvatskoj ima oko 180.000 tvrtki koje su se dužne upisati, a pomnožimo to s cijenom od 300 kuna, koliko se usluga upisa prosječno naplaćuje, i dolazite do troška od 54 milijuna kuna", rekla je računovotkinja i dodala: "Cijeli taj posao ponovno se radi i to košta, a zapravo se objavom registra neće ništa promijeniti niti novo doznati, osim možda u nekim perifernim slučajevima."
Velike kazne
One koji se ne upišu u registar do kraja godine čekaju visoke kazne. Ministarstvo financija navodi kako su za pravne osobe koje ne predaju točne i ažurirane podatke, kazne od 5000 do 350.000 kuna, dok članovi uprava i druge odgovorne fizičke osobe mogu dobiti od 5000 do 75.000 kuna kazne.
