Od 254.857 radnika, njih 107 tisuća je lani odradilo nekoliko sati ili nekoliko desetaka sati prekovremeno, što je državu koštalo 709 milijuna kuna. Prosječno je svaki zaposlenik prošle godine odradio 82 prekovremena, odnosno deset dodatnih dana godišnje, piše Novi list.
99.555 zaposlenika države radilo je u prosjeku 50 sati godišnje prekovremeno što je u okviru zakona koji dopušta 250 prekovremenih sati, no iste je dodine država "natjerala" čak 7666 zaposlenika da prekrše zakon i prekovremeno odrade više od 250 sati godišnje. Tako je u jednoj godini svaki radnik radio više od šest punih radnih tjedana od po 40 sati.
Najgore je u zdravstvu
Najviše je takvih u zdravstvu, čak 6588. U tom je sektoru prekovremeno radilo čak 40 tisuća zaposlenih, što je oko 60 posto, no većina njih, oko 33 tisuće radili su u okviru zakonskog maksimuma - prosječno 72 sata godišnje, pokazuju podaci COP-a, informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna.
O ovome se u javnosti i medijima rijetko priča, bura se diže tek kada krenu tužbe, a državi prijete milijarde odštete za plaćanje prekovremenih sati liječnicima. Mnogi od njih dodatno rade i tri mjeseca. U 2018. godini 6588 zaposlenih u zdravstvu ostvarilo je zapravo 15 radnih mjeseci.
U državnim tijelima od 66 tisuća zaposlenih njih 24 tisuće je radilo prekovremeno, no većina je odradila pedesetak prekovremenih. U državnoj je upravi i 898 zaposlenika koji su radili više od dopuštenog te je svaki od njih prosječno skupio 24 prekovremena sata, odnosno dodatna 53 radna dana.
Teška povreda zakona
U sektoru pravosuđa najviše je problema kod zatvorskih čuvara koji rade prekovremeno gotovo 46 radnih dana. Prekoračenje prekovremenog rada odredbama Zakona o radu kvalificirano je u najteže prekršaje, a propisana prekršajna kazna za poslodavca je od 61 do sto tisuća kuna.
