Lažne vijesti, cyberbullying i neprimjereni sadržaji samo su neke od opasnosti u digitalnom svijetu. Medijska pismenost ključna je za zaštitu od dezinformacija, manipulacija i prevara, kako djece tako i odraslih.
Upravo zato drugu godinu za redom održavaju se Dani medijske pismenosti. Bit će organizirano više od 180 događanja u više od 60 hrvatskih gradova.
"Debela si", "Glup si, pogledaj se u ogledalo, nitko te ne voli"...
Svako četvrto dijete i mlada osoba doživjeli su nasilje ili govor mržnje na društvenim mrežama. A samo 8 posto građana učilo je kako kritički vrednovati medijske sadržaje. Da Hrvati nisu odlikaši kad je riječ o medijskoj pismenosti slažu se i ovi srednjoškolci.
Medijska pismenost u školama
"Cyberbullying je vrlo vrlo veliki problem koji je zataškan starijima, oni nemaju ideju o tome što se događa i njima to treba reći", smatra Ivana Popović, učenica Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju.
"Ovako na prvi pogled je jako teško prepoznati lažne vijesti. Rekao bih da bih mogao prepoznati ako istražujem malo više na više različitih portala", kaže pak učenik Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkcijuDan Stanić.
A da bi mogli prepoznati lažne vijesti i obraniti se od nasilja na internetu, medijska pismenost će se kroz različite predmete poučavati u školama.
"Sada smo u novim kurikulumima prepoznali važnost medijske kulture i medijske pismenosti kako u hrvatskom jeziku tako u informatici, npr. sigurnost na internetu, ali i u međupredmetnim temama", izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Roditelje najviše brine YouTube
Istraživanje Unicefa i Agencije za elektroničke medije pokazalo je da su roditelji u Hrvatskoj posebno zabrinuti zbog korištenja Youtubea. Najviše ih brine dostupnost nasilnih sadržaja, neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja i korištenje youtubea za širenje govora mržnje.
Da je potrebna bolja edukacija, ali i kontrola dijeljenih sadržaja smatra i ministrica kulture.
"Radi se na okviru kojim bi se reguliralo dijeljenje neprimjerenih sadržaja na onim platformama koje nisu mediji, dakle nemaju uredničku odgovornost i ne poštuju pravila koja vrijede za klasične medije", navela je Nina Obuljen Koržinek.
Iz svega je jasno da bi na boljoj ocjeni iz medijske pismenosti trebali bi raditi svi - i djeca i odrasli.
