STRUČNA JAVNOST UPOZORAVA / 'Bude li usvojen lex Marić, bit će jasno da vlast dijeli građane na budale i one koji trebaju biti kuš'

Brisanje odredbe iz novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa o "periodu hlađenja'" – odnosno onog razdoblja od godinu dana od prestanka dužnosti u kojem bivši državni dužnosnik ne smije prihvatiti imenovanje u upravni ili nadzorni odbor neke tvrtke – dobilo je dodatnu negativnu konotaciju u svjetlu glasina da ministar financija Zdravko Marić odlazi u privatni sektor na visoko mjesto u hijerarhiji Adrisa – mjesto predsjednika Uprave.

• Zdravko Marić za RTL: 'Ostajem ministar financija do daljnjega, više od toga ne bih komentirao'

Nagađanja o njegovu povratku u "realni" biznis nisu nova, a on je ih opet odbacio, no u odgovoru na direktno pitanje u RTL-u Danas, a ni u kasnijim istupima, nije razjasnio što to konkretno znači da u Vladi ostaje do daljnjega. U prvi mah, doduše, učinilo se nemogućim da Marić uskoro samo tako "preskoči" u Adris (ili bilo koju drugu kompaniju) jer po važećim propisima Zakona o sprečavanju sukoba interesa to nije moguće godinu dana.

No u predloženim izmjenama Zakona, koji stoji u zrakopraznom prostoru nakon javne rasprave i nikako da sleti na sjednicu Vlade, taj "period hlađenja" izbrisan je, što znači da, kako sada stvari stoje, više nije nemoguće da Marić (ili tkogod drugi takvog ranga) prekosutra postane visokopozicionirani član Uprave ili Nadzornog odbora neke tvrtke. Doduše, malo je prebrzo reći prekosutra jer Zakon kad i prođe Vladu čeka još dva čitanja u Saboru, ali nije pretjerano reći da valja biti na oprezu.

• Stručnjaci i oporba složni: Novi zakon korak unazad u borbi protiv korupcije i sukoba interesa

Na tom tragu već je reagirala i predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Nataša Novaković, koja je već u nekoliko medijskih istupa upozorila da je to u potpunoj suprotnosti sa standardima na kojima inzistira GRECO – Skupina država protiv korupcije Vijeća Europe te preporukama Europske komisije (EK).

Cijeli je novi Zakon, upozorila je, korak unazad u odnosu na postojeći, a nakon što smo se uspjeli izboriti za određene standarde regulacije sada stojimo na rubu njihova urušavanja, upozorava stručna javnost.

„Neovisno o glasinama o mogućem odlasku Zdravka Marića na upravljačku funkciju u Adris Grupu neposredno nakon prestanka obnašanja dužnosti ministra financija, brisanje odredbe o tzv: 'razdoblju hlađenja' u prijedlogu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, samo je jedan od očitih primjera iz kojih se vidi namjera vladajućih da borbu protiv korupcije, pa tako i prevenciju korupcije, u potpunosti obezvrijede“, ističe za Vijesti.hr bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Dalija Orešković

„Tzv. period hlađenja ugrađen je u zakonodavstvo svake uređene demokratske zemlje jer nema boljeg načina sprečavanja zloporaba tijekom mandata. Zahvaljujući 'periodu hlađenja' demotivira se dužnosnika da bude vođen vlastitim interesom pri donošenju odluka i da se može koncentrirano baviti općim dobrom. Primjerice da ministar turizma ne dodijeli koncesiju firmi kojoj će kasnije postati direktor ili da ministar financija ne oprosti dug tvrtki čiji će predsjednik uprave postati par dana kasnije“, objašnjava za Vijesti.hr antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović.

„Smisao zabrane dužnosnicima da prije proteka određenog roka stupe na neku upravljačku ili nadzornu funkciju u poslovnom subjektu je u tome da se smanji koruptivni rizik, objašnjava Orešković: „U obnašanju javnih dužnosti, dužnosnici su po prirodi stvari u mogućnosti donositi određene odluke, kojima, najblaže rečeno, mogu ići na ruku određenim poslovnim subjektima. Takvi poslovni subjekti, spremni su, kao znak zahvalnosti, ponuditi bivšem dužnosniku unosne funkcije. S druge strane, sam dužnosnik ima određena saznanja i poznanstva stečena kroz obnašanje njegove dužnosti, a koja mogu itekako biti korisna onom poslovnom subjektu koji mu ponudi odgovarajuću upravljačku ili nadzornu funkciju, na kojoj dužnosnik ta saznanja i poznanstva može dobro kapitalizirati“.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zorislav Antun Petrović

„Nakon što smo se uspjeli izboriti za kakve-takve standarde regulacije sukoba interesa sad smo očito pred njihovim uništavanjem, radi dobrobiti nekih pojedinaca iz vlasti, ali i čitavog tog političko-dužnosničkog sloja koji se sasvim odmetnuo od standarda političke i druge odgovornosti. Mi smo i dosad imali javna saznanja o nevjerojatno bliskim odnosima ljudi koji su iz politike odjednom odlazili u privatna poduzeća i obrnuto, u jednom procesu jednostavne i brze političko-ekonomske osmoze. Ovo otvara novi stupanj brzine i dinamike u kojoj će biti moguće da u Vladi i na drugim izvršnim pozicijama imamo izravne zastupnike i reprezentante pojedinih bogataša i njihovih grupa. Više se neće ni fingirati da se udovoljava standardima, kao što se radilo dosad, nego se stvar u punoj mjeri bliži totalnoj korupciji“, upozorava za Vijesti.hr profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić.

Time se, kaže,  „šalje poruka da svi mi građani spadamo u dvije kategorije - jedna su budale koje ništa ne razumiju, a druga su oni koji razumiju, ali je njihov otpor moguće skršiti na bilo koji način. I jedna i druga trebaju po onima koji ovo dizajniraju biti kuš, raditi za male pare i plaćati porez dok privilegirani, politički selekcionirani i s ekonomskom moći srašteni pojedinci mogu raditi što god i kako god žele. Strašna je ta nova razina socijalne podjele koja se nameće u našoj zemlji. Ona će prisiliti mnogog mlađeg čovjeka koji je zdrav i u snazi, a pogotovo ako je i dobro obrazovan, da razmisli želi li ostati živjeti i raditi u takvoj zemlji ili ipak optirati za neku u kojoj će se njegov rad cijeniti, društveni red i uzance profesionalizma poštovati, a politika pokazivati i ostvarivati odgovornost prema građanima“. 

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ivan Koprić

Ivan Koprić

Ideja da se ta odredba briše za Petrovića je „skandalozna i apsolutno neprihvatljiva i iskreno se nada da je posljedica nečije neupućenosti, a ne promišljanja“: „Ako je prijedlog motiviran zbrinjavanjem bilo kojeg dužnosnika onda za ovu zemlju nema nade. Ovakvi mogu vrlo lako dovesti do stampeda investitora koji će raznim sinekurama praktički u Hrvatskoj kao u supermarketu kupovati što god žele“.

„Činjenica da aktualnu vlast smeta jedna preventivna odredba u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa samo je jedna mala kap u moru vrlo teških, štetnih i opasnih praksi koje su eskalirale u madatu ove Vlade", podsjeća Orešković.

"Okolnosti vezane uz donošenje Zakona o Agrokoru, izašle su iz okvira potencijalnog sukoba interesa jer se ne radi o tome da je nešto moglo utjecati na nepristranost pa time narušiti integritet donesenih odluka, već se radi o situaciji u kojoj je odabrana interesna skupina ostvarila financijsku korist neslućenih razmjera. Dakle, nešto je iz sfere mogućnosti, prešlo u sferu uspješno dovršenog pothvata. Takva situacija ima očita i teška koruptivna obilježja. Način na koji su se o grupi Borg, čijim se članovima trebaju smatrati i Andrej Plenković, Martina Dalić i Zdravko Marić kao i neki drugi dužnosnici, očitovala nadležna državna tijela, pokazuje da smislene borbe protiv korupcije u Hrvatskoj nema“, upozorava bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

„Institucije su slabe, zakazale su u svojoj ustavnoj, zakonskoj i društvenoj ulozi", napominje: "Klijentelizam, ortaštvo, pogodovanja, zlouporaba obnašanja javnih dužnosti u korist ostvarivanja privatnih interesa povezanih osoba u slučaju Agrokor, umjesto jasne i oštre institucionalne i javne osude, reklamirano je i proslavljeno kao veliki gospodarski uspjeh. Ovdje su posrnule sve razine državne vlasti. I Vlada, i Sabor, i sva nadzorna i regulatorna tijela. U širem smislu, i pravosuđe. Pa je samim time potpuno bespotrebno glumiti da je prijedlogom novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa Vlada u bilo kojem segmentu kanila napraviti makar i najmanji korak unaprijed. Upravo suprotno".

"Prijedlog novog Zakona u cijelosti bi trebalo povući iz daljnje procedure. On je loš, sadrži čitav niz nazadnih rješenja kojima se bavljenje sukobom interesa dužnosnika te uloga i važnost Povjerenstva u prevenciji korupcije, gura na beskorisnu marginu. To ne čudi, ako se uzme u obzir da je takav prijedlog Zakona osmislila ista ona Vlada čiji su članovi, na izričito postavljena pitanja o ulozi Martine Dalić i Zdravka Marića u bavljenju Agrokorom, i samom Povjerenstvu kao i drugim državnim tijelima pa čak i Hrvatskom saboru, podnosili neistinita i nevjerodostojna očitovanja“; zaključuje Orešković.