Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u četvrtak u Hrvatskom saboru kako se borba s koronavirusom dobiva jedino zajedništvom i znanstveno utemeljenim pristupom, cijepljenjem i poštivanjem epidemioloških mjera.
„Naprijed možemo jedino zajedno, ujedinjeni u cilju očuvanja i osnaživanja zdravstvenog sustava i zdravlja naših građana“, rekao je ministar podnoseći Saboru izvješće o učincima mjera protiv koronavirusa od 1. rujna do kraja prosinca prošle godine.
Beroš je branio opravdanost uvođenja EU digitalne potvrde, koja se pokazala kao „univerzalni alat u borbi s epidemijom u svim članicama EU-a“, a njenu je učinkovitost potvrdilo niz istraživanja.
Što se tiče brojčanih podataka o pandemiji koronavirusa, HZZO je od početka epidemije do kraja 2021. iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio preko pet milijardi kuna, a na posebne nagrade zdravstvenim djelatnicima potrošeno je oko 122 milijuna kuna.
Od rujna do kraja prosinca potvrđeno je 234.207 slučajeva zaraze, utrošeno je 1.415.166 doza cjepiva, od početka epidemije 4.729.751 doza. Do konca prosinca cijepljeno je 55,68 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,33 posto odraslog stanovništva, a najveći obuhvat cijepljenih postignut je u Zagrebu.
Na broj umrlih utječu niska procijepljenost, starost populacije i rizični faktori
Osvrnuvši se na oporbene prozivke zbog visoke smrtnosti od koronavirusa, Beroš je istaknuo kako treba voditi računa da Hrvatska ima nisku procijepljenost, staru populaciju te visoku prisutnost rizičnih faktora, poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola.
Osim toga, visoki mortalitet evidentiran je i prije pojave epidemije, a kad se radi o letalitetu, broju umrlih u odnosu na broj zaraženih, niži je od brojnih zemalja u svijetu i podjednak je letalitetu u cijeloj Europi.
„Ako se promatraju tri osnovna parametra: udio cijepljenih, starost stanovništva i ukupna smrtnost od koronavirusa, tada niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost od te bolesti, a da ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske“, rekao je.
Mađarska i Češka, primjerice, imaju višu ukupnu smrtnost od koronavirusa, a manje starijeg stanovništva i bolju procijepljenost od Hrvatske.
Beroš je također ustvrdio kako rad bolnica nije usmjeren isključivo na liječenje pacijenata s COVIDOM. Po posljednjim podacima, bolničke ustanove zbrinjavaju onkološke pacijente prioritetno i bez poteškoća, te nisu uočeni problemi u provedbi preventivnih onkoloških programa.
"Jedan od kriterija koji će Europska komisija moguće uzeti u obzir kod preporuka za putovanja jest i stopa procijepljenosti domaćeg stanovništva. Ako bude tako mi smo u problemu i loše ćemo proći”, odgovorio je Beroš na upit Emila Dausa (IDS), kojeg su zanimali planovi za turističku sezonu.
Iako smo prošle godine bili šampion sigurnosti na Mediteranu moguća je loša situacija u turizmu ove godine, a izlaz je u cijepljenju, rekao je Beroš istaknuvši da cjepivo štiti i kod novih varijanti virusa od teških oblika bolesti i smrti.
"Da smo od početka slali jednoznačne poruke sigurno bi bio drugačiji odnos građana prema cijepljenju ", poručio je Rajku Ostojiću (NZ) koji ga je prozvao zbog visoke smrtnosti oboljelih od covida.
Podnašajući zastupnicima izvješće o mjerama protiv koronavirusa, Beroš je odbacio tvrdnje nekih zastupnika da su covid potvrde besmislene budući da i cijepljeni prenose zarazu.
„Covid potvrde ne predstavljaju apsolutnu već optimalnu sigurnost s obzirom na ono što se ulaže”, kazao je Beroš, jer i cijepljeni prenose zarazu ali u dalekoj manjoj mjeri od necijepljenih.
Napomenuo je da nijedna država EU-a još nije ukinula covid potvrde i da ne brzaju sa zaključcima.
„Velik Britanija je ukinula ali ona nije u EU, Danska razmišlja ali još nije ukinula, neke zemlje s visokim stupnjem procijepljenosti razmišljaju o promjeni načina primjene covid potvrda, a ne ukidanju”, kazao je dodavši da su potvrde instrument Europske komisije i omogućuju kretanje građana.
Testiranje djece uvodi se ne samo radi zdravstvene sigurnosti već i radi omogućavanja prisustvovanja djece nastavi. Poručio je kako je testiranje bezopasno, sigurno i provodi se u 16 europskih država.
Zdravstveni sustav će odgovoriti na financijske zahtjeve
Braneći potvrde i opravdanost testiranja naveo je podatak da je od početak testiranja u javnim i državnim službama napravljeno 1,6 milijuna testova, od kojih je oko 116 tisuća bilo pozitivnih.
Zašto se uvode testiranja djece dok u bolnicama nema lijekova, odakle novci, upitao je Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) .
Financije brinu i Uršu Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka) koju je zanimalo kako će se financirati sve potrebe u borbi protiv pandemije kada je proračun zdravstva ove godine 6,4 milijardi kuna manji nego lani.
„Mislim da je proračun dobar i da će zdravstveni sustav kao i dosad odgovoriti na financijske zahtjeve, naći ćemo načina”, odgovorio je Beroš.
Podsjetio je na pripremu zdravstvene reforme za koji tvrdi da će promijeniti paradigmu financiranja zdravstvenog sustava, ali ne na štetu osiguranika.
Mariju Selak Raspudić (Most) zanimalo je koji egzaktni parametri trebaju biti zadovoljeni da se ukinu epidemiološke mjere. „Struka definira mjere i jedino nas stručni pristup može obraniti u pandemiji”, odgovorio je ministar.
Miro Bulj (Most) prozvao je Beroša da je sam kršio epidemiološke mjere „na Pelješkom mostu, u lađama s estradnim zvijezdama, kod svog urara”.
„Pozivate na zajedništvo, a jeste li vi djelovali u interesu građana kada ste kod urara bili bez maske na licu”, spočitnu mu je također Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti).
