Akter izbora - pojedinac, društvena skupina,
organizacija ili institucija koja neposredno ili posredno
sudjeluje u izborima te utječe na njihov ishod. Među pojedinačnim
akterima najvažniji su birači, kandidati, zastupnici, politički
savjetnici, upravni činovnici, novinari, promatrači itd. Među
kolektivnim akterima najvažniji su političke stranke, izborne
koalicije, masovni mediji, vlade, parlamenti, interesne skupine,
građanska udruženja, nevladine organizacije, međunarodne
organizacije, upravna tijela i dr. Neki akteri djeluju samo
tijekom izbornog procesa (birači, kandidati, izborne koalicije,
promatrači izbora itd.), a drugi djeluju kako prije tako i
poslije izbora (političke stranke, interesne skupine, upravna
tijela, masovni mediji itd.). Izborno pravo utvrđuje tko može
sudjelovati u izborima, uz koje uvjete i u skladu kojima se
pravilima mora ponašati.
Alternativno glasovanje - većinski sustav izbora
s preferencijskim glasovanjem. Svaki birač ima više glasova
kojima izražava svoju prvu i alternativne (drugu, treću i ostale)
preferencije. Da bi pobijedio, kandidat mora osvojiti
natpolovičnu većinu prvih preferencija. Ako to ne pođe za rukom
nikome, pobjednik se utvrđuje postupkom prenošenja glasova: iz
izborne utrke najprije se odstranjuje kandidat koji je dobio
najmanje prvih preferencija, a glasovi dani njemu prenose se
ostalim kandidatima, I to sukladno drugim preferencijama koje su
bile upisane uz njegovo ime. Postupak se ponavlja sve dok jedna
kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova koja predstavlja
zbroj prvih preferencija što ih je on dobio i drugih preferencija
koje su mu pribrojene iz glasova kandidata koji su ispali iz
utrke. Glavnom prednošću alternativnog glasovanja smatra se to
što onemogućuje pobjedu kandidata koji je dobio samo relativnu
većinu glasova, te tako jača legitimnost izabranog kandidata, a
posredno I cijeloga predstavničkog tijela. Glavnim nedostatkom
smatra se mogućnost da konačni pobjednik postane kandidat koji
nije dobio najviše prvih preferencija. Alterantivno glasovanje
često razgovorno naziva i australskim sustavom zbog duge
tradicije primjene u Australiji.
Anketa - poseban oblik ne-eksperimentalnog
istraživanja koje kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz
o mišljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponašanju, pribavljen
odgovarajućim standardiziranim nizom pitanja. U širem smislu pod
anketu spadaju svi istraživački postupci koji omogućavaju pregled
(engl. survey) podataka o karakteristikama pojedinaca i
društvenih skupina. U užem smislu, anketa je
standardizirani postupak u sklopu kojeg se potiču, prikupljaju i
analiziraju izjave odabranih ispitanika radi upoznavanja njihovih
osobina, mišljenja ili ponašanja. Postoje terenske ankete, ankete
poštom, ankete telefonom, ankete internetom. U ovom diplomskom
radu koristila se pisana terenska anketa.
Apstinencija u izborima - nesudjelovanje građana
s biračkim pravom u glasovanju, koji se stoga nazivaju
apstinentima ili nebiračima. Apstinencija je složena politička
pojava koju uzrokuju i potiču brojni čimbenici. Empirijska su
istraživanja pokazala da je apstinencija izraženija među ženama,
osobama rane i stare životne dobi, niže naobrazbe, slabijih
prihoda, nižega društvenog statusa, slabije integriranosti u
obitelj, crkvu, sindikate, strukovna i druga udruženja, te
sekulariziranijim, politički nezainteresiranijim,
neaktivnijim, svjetonazorski radikalnijim ili
ekskluzivnijim pojedincima. No, nju potiču i neke
političko-pravne institucije i instituti kao što su neobvezatno
glasovanje, stroga pravila registracije birača, većinski sustav
izbora, niži rang izbora i dr. U 20. stoljeću klasičnim
apstinencijskim zemljama smatrale su se SAD I Švicarska: u 17
izbornih ciklusa u SAD od 1945. do 2002. prosječno je apstiniralo
33,5 posto, a u Švicarskoj je u 14 ciklusa u istom razdoblju
apstiniralo čak 43,5 posto birača.
