Na ulazu u Orahovicu iz smjera Virovitice – često vozim tuda pa znam – već godinama stoji veliki pano s natpisom 'Dobrodošli u grad blizanaca'. Žuljalo me pa sam provjerio: Orahovica zaista jest fenomen jer na svojih pet i nešto tisuća stanovnika ima čak stotinu parova blizanaca. Tamo su prepoznali potencijal tog neobičnog biološkog fakta pa već nekoliko godina organiziraju manifestaciju Dan hrvatskih blizanaca, a u turističkoj zajednici grada kažu da je to ''sjajna turistička promocija Orahovice''.
KOLUMNE 'VJETAR U PRSA' MIROSLAVA FILIPOVIĆA
Je li sve baš 'sjajna turistička priča'?
Ček' malo. Haj'mo polako ispočetka...
Grad blizanaca!? Dan blizanaca!? ''Sjajna turistička promocija''.
Nema toliko blesave ideje koju neki domaći, lokalni ili nacionalni turistički genij ne može pretvoriti u ''sjajnu turističku priču'', štoviše brend. Ali, ljudi moji - blizanci! Pa nije to 'grad sira' poput Bjelovara da se za znatiželjnike organizira manifestacija na kojoj se kušaju i prodaju sirevi, a stručnjaci iz Sirele objašnjavaju postupke izrade raznih vrsta. Ili recimo grad pršuta, vina, čipke, klapske pjesme, bećarca… nečeg opipljivog, jestivog, nematerijalnog, tradicijskog. Ali što s blizancima, pobogu? Jesu li izloženi negdje u gradu kao cjelogodišnja atrakcija, u kavezima nedajbože, da ih turisti dođu gledati i uspoređivati koliko su međusobno slični ''od jedan do deset''? Budu li na tim Danima hrvatskih blizanaca neka predavanja i okrugli stolovi na kojima njihovi roditelji tumače kako se prave oni dvojajčani? Jer – za vašu bespotrebnu informaciju – većina blizanaca u Orahovici upravo su dvojajčani.
Turizam u izlogu nacionalnog butika
Otkako smo od devedesetih naovamo upropastili industriju ili je budzašto prodali za neke brzo potrošene pare, u Hrvatskoj smo sve karte povukli s proizvodnog i kreativnog sektora te ih bacili na onaj sluganski, uslužni sektor. Od zabačenih sela preko županija koje uglavnom ničemu ne služe pa sve do države, u turizmu se vidjela prilika, posljednja preostala, bogomdana jelte, za življenje i preživljavanje.
A budući da nam je turizam životno važan, skoro pa posljednji preostali artikl u nacionalnom butiku, osjetila se potreba da ga što bolje prodamo kako bismo bili konkurentniji. I jesmo, da se ne lažemo. Hrvatska živi od turizma, dijelom zahvaljujući prirodnim datostima, a dijelom kakvoj-takvoj osmišljenoj ponudi.
Hrvatski turizam u izlogu mora imati i neku privlačnu 'catchy' etiketu koja će ga prodati. Barem tako misli turistički trgovac. U izlogu stoga uvijek strši neki natpis, slogan. Nekad je to bio 'Mediteran kakav je nekad bio', a sada je to 'Hrvatska puna života'. No i slogani imaju rok trajanja pa ih s vremena na vrijeme treba mijenjati.
I eto nas na našoj temi.
Došlo vrijeme da se slogan mijenja
Došlo vrijeme da se i ovaj slogan mijenja, jer se sadržajno ofucao. Kao i onaj prošli, 'Mediteran kakav je nekad bio'. Po tome je ispadalo da turist – strani turist, da ne bude zabune, sve je ovo radi njega - poželi doći na neko arhajsko mjesto gdje je sve nedirnuto još od predbiblijskih vremena. A kad tamo, umjesto praiskonskog raja – turistički hipsteraj: kruzeri nezemaljskih proporcija u luci najbisernijeg turističkog grada; umjesto netaknute prirode - asfaltirane plaže, umjesto drevnih pejzaža – nakazna apartmanizacija s pseudodvorcima koji se zovu 'ville'. Ako biste i pronašli kakvu skrivenu uvalu u kojoj se, kažu seljani, brčkao Odisej pa ondje bacili šugaman na stoljećima netaknutu stijenu, ubrzo bi banuo bahati vlasnik, uzurpator drevne idile, pa vas uz tradicijske psovke potjerao s parcele.
Taj lažnoarkadijski slogan 'Mediteran kakav je nekad bio' godine 2015. zamijenio je ovaj još aktualni 'Hrvatska puna života'. A taman kad se tada Hrvatska turistički brendirala kao mjesto na kojem, gdje god da kreneš, sve vrije i cvrči od života, ljudi su počeli masovno iseljavati pa je slogan od tri riječi koji se lako da svesti samo na jednu – gužva – imao smisla, ali samo u špici sezone i u zaje*anciji. Mimo toga, Hrvatska 'puna života' u deset je godina izgubila skoro pola milijuna stanovnika na ovo malo što ih inače ima. Tako da nema ciničnijeg slogana od tog koji će uskoro biti zamijenjen.
Tri agencije za slogan od tri riječi
Slogan 'Hrvatska puna života' plaćen je, kažu ondašnje vijesti - tri milijuna kuna. U Hrvatskoj turističkoj zajednici reći će, naravno, da nije u pitanju samo slogan, nego čitav 'krovni komunikacijski koncept', štogod to trebalo biti. Ali, iskreno - tri milijuna kuna dalo se za tri slatke riječi, od kojih je jedna unaprijed zadana (Hrvatska), a ona treća (život) izvađena iz osnovnog paketa reklamnih pojmova i frazetina tipa 'ljubav', 'ljepota', 'ponos', 'zajedno', 'ti biraš', 'budi svoj'… Hej, milijun za svaku!
I ne samo to. Laganim guglanjem prizivamo u sjećanje vijest iz te 2015. da je koncept (Koncept!) i slogan osmislio međunarodni konzorcij sastavljen od triju agencija iz Hrvatske, Velike Britanije i Španjolske.
Hajd' sad opet polako... Slogan od tri riječi (od kojih je jedna 'Hrvatska') za tri milijuna kuna osmislio je k o n z o r c i j triju agencija.
(šutnja)
Sve ima u udžbeniku za 4. osnovne
Do kraja ove godine hrvatski će turizam dobiti novi komunikacijski i vizualni koncept te slogan koji bi je trebao promovirati kao ''održivu turističku destinaciju'', kako to reče ovih dana direktor HTZ-a Kristjan Staničić. Natječaj je raspisan i bit će proveden u dvije faze: predselekcijskoj i selekcijskoj, a osim slogana traži se i vizualni koncept. Netko će za 300.000 eura, koliko je financijski težak natječaj, opet ubosti neku kratku i efektnu krilaticu koja će – bacite me morskim lavovima kao budem u krivu - sadržavati 'Hrvatsku' i neki od onih pojmova iz osnovnog marketinškog paketa.
Već vidim vojsku uzbuđenih stručnjaka kako se napinju na trosjedima radnog openspacea i sveudilj mozgaju da bi u kreativnoj oluji na koncu istisnuli tri, eventualno četiri riječi od kojih je jedna 'Kroejša', 'Hrvatska', a druge dvije ili tri kao da su pokupljene iz čitanke hrvatskog jezika za niže razrede osnovne škole.
Ne vjerujete? Evo pogledajte…
Ovo je 120. stranica integriranog radnog udžbenika iz hrvatskoga jezika za četvrti razred osnovne škole. Izdanje Alfe iz 2021. godine. Naziv poglavlja: Dođite u Hrvatsku (Već sasvim dovoljno za slogan). Dvoje ilustriranih likova, dječak i djevojčica, kažu da su odlučili sudjelovati u natječaju Moja domovina pa su napisali natuknice o zanimljivostima iz naše zemlje...
'Odmorite u miru'
Zar ovo nije dovoljno da se uštedi 300 tisuća eura (2,26 milijuna u prežaljenim kunama) te ih se preusmjeri u neku važniju turističku aktivnost? Recite iskreno sami sebi, vi koji imate mogućnosti da turistički putujete svijetom, jeste li ikada donoseći odluku o putovanju na neku destinaciju (još jedna beskrvno grozna riječ iz onog kompleta) istu donijeli ili dopustili da barem malo na vas utječe - zbog slogana?
Slogan bi se u ovakvim slučajevima trebao zvati 'slagan' jer obično biva složen na lagan način. I najčešće se osjetimo - slaganima.
Svaki ovakav zajedljiv kritizerski tekst nema smisla ako autor na koncu ne dâ i neki konstruktivan prijedlog. Pa evo...
Posežući u osnovni paket turističko-marketinških pojmova i ja sam izvukao dva koja mi prva padaju na pamet kada je u pitanju turistički odlazak na godišnji odmor. Opa, evo jedna je već tu – odmor. Druga je mir. Što bi drugo bilo potrebno na odmoru? Dakle…
Odmorite u miru.
Na engleskom zvuči još bolje:
Rest in peace!
Skraćeno:
R.I.P.
