Rusija i Bjelorusija započinju danas svoje najveće zajedničke vojne vježbe u posljednjih nekoliko godina, koje pomno prate SAD i Europa usred napetosti oko susjedne Ukrajine, javlja Bloomberg. Tisuće vojnika uz potporu tenkova, borbenih zrakoplova i naprednih proturaketnih obrambenih sustava S-400 uključeno je u vježbe "Allied Resolve 2022" u Bjelorusiji koje će trajati do 20. veljače. Uključuju vježbe u blizini granice s Ukrajinom, kao i u blizini Poljske i Litve, obje članice NATO-a.
"Rusija i Bjelorusija suočene su s prijetnjama bez presedana, čija je priroda i koncentracija sada, nažalost, mnogo veća i daleko opasnija nego što je bila prije", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferencijskom pozivu u srijedu. Dok Rusija provodi redovite vježbe s Bjelorusijom, te vježbe "možda će biti većeg opsega nego prije" kao odgovor na pritisak NATO-a, rekao je.
Oko 30.000 ruskih vojnika moglo bi doći u Bjelorusiju, što čini "najveće vojno nagomilavanje tamo od Hladnog rata", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u ponedjeljak. Alijansa je krenula u jačanje svog istočnog boka i ostaje na oprezu jer smo "prije vidjeli kako Rusija koristi vojne vježbe kao pokriće za agresivne akcije", rekao je.
Poriču planove o napadu
Rusija je više puta poricala da planira napad na Ukrajinu nakon što su SAD i njegovi saveznici u NATO-u upozorili da bi gomilanje oko 130.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice moglo biti priprema za invaziju već ovog mjeseca, uključujući i preko Bjelorusije sa sjevera. Kremlj optužuje Zapad da pokušava potkopati sigurnost Rusije približavanjem Ukrajine Sjevernoatlantskom savezu.
Načelnik ruskog Glavnog stožera Valerij Gerasimov stigao je u Bjelorusiju kako bi provjerio pripreme za vježbe, javila je u srijedu informativna služba Belta. Ministarstvo obrane u Moskvi nije reklo koliko ruskih vojnika sudjeluje, iako je reklo da vježbe ne prelaze granice prema sporazumu iz 2011. o mjerama za izgradnju povjerenja u Europi. U njima je navedeno da vježbe koje uključuju najmanje 9000 vojnika zahtijevaju obavijest te da se moraju pozvati strani promatrači ako ih ima više od 13.000.
Rusija također šalje šest velikih desantnih brodova u Crno more iz Sredozemnog mora kako bi sudjelovali u pomorskim vježbama, priopćilo je Ministarstvo obrane u utorak. S druge strane, ukrajinska vojska održat će vlastite vježbe počevši od četvrtka do 20. veljače, uključujući bespilotne letjelice Bayraktar turske proizvodnje i protutenkovsko oružje koje je osiguralo Ujedinjeno Kraljevstvo, izjavio je u utorak ministar obrane Oleksiy Reznikov.
Govor tijela više govori nego riječi
Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da SAD i Europa isključe Ukrajinu iz budućeg članstva u NATO-u u sklopu novih sigurnosnih jamstava koje traži Moskva, što je zahtjev koji je odbijen. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je tijekom ovotjednog posjeta Moskvi i Kijevu da se Putin složio da neće eskalirati sukob oko Ukrajine, iako je Kremlj odbio potvrditi ovu tvrdnju.
Na početku sastanka dvojice državnika već od prvog pozdrava vidjelo se da drže i više nego preporučenu distancu. Dijelio ih je pet metara dug ovalni stol za kojim su gotovo šest sati razgovarali. "Putin je želio pokazati koliko je moćan i to što su toliko daleko je bilo i zbog epidemioloških mjera, ali i simbolično je trebalo pokazati da njihova početna stajališta nisu bliska", rekao je Božo Kovačević za RTL.
Iva Bašić, stručnjakinja za neverbalnu komunikaciju, protumačila je za RTL Danas njihov govor tijela, prepoznatljivo kameno Putinovo lice i Macronovu neočekivanu nervozu. "Putin je vrlo suzdržan, upućuje Macronu prodorne poglede, ali ne zatvorene, ne odvraća pogled, daje sugovorniku vremena da iskomunicira što želi. Macron pokazuje neke znakove nervoze, kroz krut položaj ruku, lomljenje ruku, učestale samododire, popravljanje odjeće", objasnila je.
Stalna vojna prisutnost u Bjelorusiji?
Rusija nije okupila dovoljno snaga u blizini Ukrajine za operaciju velikih razmjera, iako bi vježbe mogle omogućiti Moskvi da uspostavi stalnu vojnu prisutnost u Bjelorusiji, rekao je Mihail Barabanov, stručnjak za obranu u Centru za analizu strategija i tehnologija iz Moskve. To bi bio "odgovor ruske strane na jačanje NATO snaga u Poljskoj i Litvi", rekao je.
Rusija i Bjelorusija tvrde da su njihove vježbe obrambene i usmjerene na zaštitu granica svoje Unije od vanjske agresije. Ruske snage vratit će se u svoje baze nakon završetka vježbi, rekao je Peskov u utorak. Ipak, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je prošlog tjedna u Minsku ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu da njegova zemlja želi stvoriti nove zajedničke centre za obuku, uključujući za napredne protuzračne obrambene sustave radi jačanja sigurnosti duž svoje granice s Ukrajinom.
Rusija bi mogla ostaviti vojnu opremu u Bjelorusiji u blizini granice s Ukrajinom, iako je namjera vježbi vjerojatno povećati pritisak na Zapad da napravi ustupke, a ne uvod u invaziju, rekao je Yahor Lebiadok, nezavisni vojni analitičar iz Minska. "Zašto napadati kada su svi spremni?" On je rekao. "Treba napadati kada nitko nije spreman."
'Napad je sve izvjesniji'
Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvjesniji, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a nakon sastanka s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Bruxellesu. "Ovo su opasna vremena za europsku sigurnost", rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvjesniji", upozorio je. "NATO nije prijetnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno vjerujući u političko rješenje", naglasio je.
Stoltenberg je rekao i da Rusija mora izabrati između diplomatskog rješenja krize s jedne strane ili sankcija i pojačanog prisustva snaga NATO-a na istočnom krilu. "Rusija ima izbor: mogu ili izabrati diplomatsko rješenje - a mi smo spremni sjesti - ali ako izaberu konfrontaciju, platit će visoku cijenu", istaknuo je Jens Stoltenberg. "Doći će do ekonomskih sankcija. Doći će do pojačane NATO-ve vojne nazočnosti u istočnom dijelu Saveza a Velika Britanija važan je dio toga", rekao je.
Johnson je kazao da je ukrajinska kriza najopasniji trenutak i da je važno sljedećih dana stvari učiniti ispravno. "Iskreno ne vjerujem da je odluka već donesena (u Moskvi). Ali to ne znači da je nemoguće da se dogodi nešto doista katastrofalno vrlo brzo", istaknuo je Johnson. "Ovo je vjerojatno najopasniji trenutak", rekao je, nazvavši situacija "najvećom sigurnosnom krizom u Europi" u kojoj je važno da se djeluje ispravno, u kombinaciji sankcija, vojnog rješenja i diplomacije.
Jens Stoltenberg rekao je također da je poslao pismo ruskom ministru vanjskih poslova, ponudivši mu razgovore o većoj transparentnosti oko vojnih vježbi koje je Rusija počela s Bjelorusijom u četvrtak, kao i razgovore o kontroli nuklearnog naoružanja.
