Informacija je na raniji zahtjev zastupnika Vijeću ministara BiH uvrštena u dnevni red sjednice Zastupničkog doma, koja je započela u srijedu, a po okončanju rasprave očekuju se smjernice parlametaraca izvršnoj vlasti mjerama koje treba poduzeti.
Tvrtke-kćeri u BiH zapošljavaju 5200 radnika
U informaciji je navedeno kako tvrtke-kćeri "Agrokora" u BiH zapošljavaju 5200 radnika te imaju godišnji obrt od 500 milijuna eura, a posluju s više od 1300 dobavljača.
Najznačajniju kariku u tom lancu čini "Konzum BiH" s 4600 zaposlenih i lancem od 250 prodajnih objekata koji imaju "dominantnu ulogu" na bosanskohercegovačkom tržištu.
Više od 80 posto poslovanja i prometa "Agrokorove" tvrtke, kako se navodi u informaciji, ostvaruju na teritoriju Federacije BiH, a s 31. ožujkom dugovanja dobavljačima koje su oni prijavili iznosila su 131 milijun konvertibilnih maraka (67 milijuna eura), od čega se 74 milijuna KM (37,8 milijuna eura) odnosi na dugove kojma je već dospio rok za naplatu.
Krizne okolnosti
U informaciji stoji kako su aktivnosti vlade Federacije BiH u postojećim kriznim okolnostima usmjerene na postizanje dogovora "Agrokorovih" tvrtki u BiH i njihovih dobavljača, kojim bi se omogućio nastavak dosadašnje poslovne suradnje, ali i na donošenje posebnih zakona (lex specialis) koji bi vladi omogućili izravnu intervenciju ukoliko dogovora ne bude, a kriza eskalira.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na stajalištu je kako se ključni potezi sada očekuju od hrvatske vlade i najvažnijih kreditora o čijim odlukama i mjerama ovisi sudbina tog koncerna.
Ne stabilizira li se stanje to će imati "izrazito negativni utjecaj" na tvrtke u BiH, doći će u pitanje očuvanje radnih mjesta a slijedit će i lančana reakcija koja će ugroziti poslovanje povezanih pravnih osoba, dobavljača i kooperanata, što će imati izravni utjecaj i na stanje financijskog sektora u BiH, navodi se u dokumentu.
'Treba jače nadzirati Agrokorove tvrtke i BiH'
U informaciji je sugerirana potreba pojačanog financijskog nadzora pad poslovanjem "Agrokorovih" tvrtki u BiH kao i donošenje mjera kojima će se spriječiti davanje jamstava te njihovo kreditno i financijsko zaduživanje radi sanacije dugova središnjice u Zagrebu.
Ovisno o razvoju događaja, stoji u informaciji, Vijeće ministara BiH ili vlade entiteta trebale bi razmotriti mogućnost postavljanja posebnog povjerenika koji bi koordinirao aktivnosti s vlastima Hrvatske te pratio financijske transakcije i robne tokove "Agrokorovih" tvrtki u BiH.
