Slavni slovenski filozof Slavoj Žižek nedavno je izazvao burne reakcije kada je, govoreći na otvaranju 75. Sajma knjiga u Frankfurtu, izjavio da Izrael također ima svoje "hamasovce", koji čak sjede u vladi u Tel Avivu. Mislio je na Itamara Ben-Gvira, izraelskog ministra za nacionalnu sigurnost.
"U politiku je ušao kroz mladež stranke Kach koju je izraelska vlada proglasila terorističkom organizacijom i zabranila. Kada je Ben-Gvir došao na novačenje u IDF (Izraelske obrambene snage, nap.a.), odbijen je zbog ekstremno desnih stavova. I pazite sad! Osoba koju je sam Izrael osudio kao rasista i terorista, danas je ministar nacionalne sigurnosti koji bi trebao paziti da se provode zakoni", rekao je Žižek u Frankfurtu izazvaši bijes onih u publici koji su smatrali da je Žižek tom izjavom relativizirao zločine Hamasa nad izraelskim civilima, počinjenje nekoliko dana ranije.
Žižek je, nedugo potom, za slovensku državnu televiziju objasnio zašto je Ben-Gvira usporedio s hamasovcima.
"U mojoj viziji imate Hamas i Netanyahuovu vladu, u kojoj sjedi Itamar Ben-Gvir, kojeg je Izrael osudio kao terorista. A s druge strane Hamas. To je jedna osovina, s druge strane su normalni ljudi", kazao je Žižek dodavši da u Frankfurtu nije rekao ništa što već ranije nisu pisali liberalni, zapadni pa čak i neki izraelski mediji.
'Moje pravo je važnije od prava Palestinaca'
Tko je, u stvari, Itamar Ben-Gvir, izraelski ministar nacionalne sigurnosti, koji je na toj dužnosti od prošle godine? Koncem kolovoza Al Jazeera je objavila članak o njemu napisavši da je prešao put od marginalnog provokatora ekstremne desnice koji mrzi Palestince do ključnog položaja u izraelskoj vladi. Tada, prije dva mjeseca, izazvao je bijes Palestinaca izjavivši da je njegovo pravo na nesmetano kretanje iznad slobode kretanja za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali.
"Moje pravo, pravo moje žene i moje djece da se kreću po Judeji i Samariji važnije je od slobode kretanja za Arape", rekao je tada u jednom intervjuu, koristeći pritom biblijske nazive (Judeja, Samarija) područja na kojima žive Palestinci.
Na to ga je Bella Hadid, američki supermodel palestinskih korijena, žestoko kritizirala kazavši: "Ni na jednom mjestu, ni u jednom trenutku, pogotovo 2023. godine, ne bi smio jedan život biti vrjedniji od tuđeg. Pogotovo zbog etničke pripadnosti, kulture ili čiste mržnje", napisala je Hadid u objavi na Instagramu, gdje ima oko 60 milijuna pratitelja.
Ben-Gvir smjesta se upustio u svađu sa slavnom manekenkom, nazvavši je "mrziteljicom Izraela" i optuživši da je izvukla samo dio njegovog intervjua kako bi ga prikazala kao rasistu.
Član organizacije koju je Izrael proglasio terorističkom
Taj 47-godišnji odvjetnik i političar od 2019. godine je čelnik krajnje desne stranke Židovska moć (Otzma Yehudit), a ministrom je postao nakon prošlogodišnjih izbora za Knesset. Kao ministar nacionalne sigurnosti, on ima odgovornost i kontrolu nad odjelom izraelske granične policije na okupiranoj Zapadnoj obali.
Kao mladić iz Kiryat Arbije, jednog od najradikalnijih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, Ben-Gvir bio je osuđivan za poticanje na rasizam, uništavanje imovine, posjedovanje propagandnog materijala skupine Kach Meira Kahanea kojoj se pridružio kada mu je bilo 16 godina. Tu su skupinu čak izraelske vlasti proglasile "terorističkom organizacijom".
Na izborima u ožujku 2021. godine, Ben-Gvirova stranka Židovska moć uspjela je ući u izraelski parlament spajanjem sa strankom Nacionalne unije Bezalela Smotricha. Na tim izborima je Likud, stranka tadašnjeg (i sadašnjeg) premijera Benjamina Netanyahua, izgubila od koalicije desnog centra. No, ta je koalicija izdržala vrlo kratko pa je nakon izvanrednih izbora Netanyahu ponovno postao premijer, a Ben-Gvir došao na ministarski položaj.
Dosje pun provokacija Palestinaca i ljevičara
Al Jazeera piše da Ben-Gvir želi protjerati sve "nelojalne" Palestince iz Izraela, a u kolovozu je internetska anketa jedne lokalne radio postaje pokazala da gotovo dvije trećine Izraelaca podržava taj prijedlog. U travnju ove godine izraelska vlada branila je u parlamentu Ben-Gvirov plan o nacionalnoj gardi, koji je bio dio kompromisa da se dobije Ben-Gvirova potpora za vladine planirane pravosudne promjene nakon višetjednih prosvjeda protiv tih reformi. Nacionalna garda bi odgovarala izravno Ben-Gvirovom uredu.
Politički analitičari smatraju da je Ben-Gvir imao koristi od ponovljenih izbora u Izraelu i podijeljenog političkog pejzaža u zemlji.
"Razdoblja neizvjesnosti i napetosti, kada ljudi žele odgovor, a ljevica ga nema odmah, plodno su tlo za poruke desnice koja odgovara na puno populističkiji način”, kazao je za Al Jazeeru Daniel Bar-Tal, profesor političke psihologije sa Sveučilišta u Tel Avivu koji je upotrijebio i izraz "fenomen Ben-Gvira".
Ben-Gvir ima dugu povijest provociranja Palestinaca i izraelske ljevice. Godine 1995., na vrhuncu Mirovnog sporazuma u Oslu, kada mu je bilo 19 godina, Ben-Gvir je pred TV kamerama pokazao skinuti ukras s poklopca motora automobila tadašnjeg premijera Yitzhaka Rabina, izjavivši: "Došli smo do njegovog automobila. Doći ćemo i do njega." Nekoliko tjedana kasnije, premijera Rabina (koji je u Oslu potpisao mirovni sporazum s palestincima) ubio je izraelski ultranacionalist.
Na zidu drži sliku čovjeka koji je ubio 29 ljudi
Ben-Gvir je poznat i po tome što je na zidu držao sliku Barucha Goldsteina, američkog Izraelca koji je masakrirao 29 palestinskih vjernika u Hebronu 1994. godine.
Nakon što je 2021. postao zastupnik u Knessetu, potegao je pištolj na palestinske čuvare parkirališta u Tel Avivu – zbog čega ga je ispitivala policija. Sukobio se i s palestinskim predstavnikom u izraelskom parlamentu Aymanom Odehom, kada mu je ovaj onemogućio pristup bolničkoj sobi u kojoj je jedan palestinski zatvorenik štrajkao glađu. U studenome prošle godine Ben-Gvir je otišao u okupirano istočnojeruzalemsko naselje Sheikh Jarrah, gdje su izraelske vlasti pokušavale deložirati palestinske obitelji. Došao je tamo sa skupinom izraelskih doseljenika koji su Palestincima bušili automobilske gume te pokušali upasti u dom jedne obitelji. Kada su Palestinci na to odgovorili bacanjem kamenja, Ben-Gvir je izvukao pištolj, ne mareći što je na mjestu događaja bila i policija.
U lipnju je ušao u kompleks džamije Al-Aksa u istočnom Jeruzalemu i ondje rekao da je na tom mjestu "Izrael glavni", što je izazvalo osudu Palestinaca nakon mjeseci eskalacije napetosti i nasilja.
"Sretan sam što se mogu popeti na Brdo hrama, najvažnije mjesto za narod Izraela", kazao je Ben-Gvir tijekom posjeta kompleksu džamije Al-Aksa.
Mjesec dana kasnije ponovno je poveo skupinu od oko tisuću ultranacionalističkih doseljenika na kompleks džamije.
I u Netanyahuovoj stranci zgroženi Ben-Gvirom
Netanyahuovu odluku da Ben-Gvira imenuje ministrom kritizirao je i bivši minstar iz Netanyahuove stranke Likud, Limor Livnat, kazavši da ga je ovaj "ravno s ruba radikalne i divlje desnice doveo u srce političkog života i pretvorio ga u heroja". Livnat je još dodao da "pravi član Likuda neće glasati za takav Likud".
Ehud Barak, bivši premijer i čelnik Laburističke stranke, prorekao je "mračne dane" ako Ben-Gvir uđe u vladu, dok je čelnik izraelske ljevice Meretz, Zehava Galon, rekao da će ta odluka "odrediti hoće li Izrael biti slobodna zemlja ili židovska teokracija".
Ahmad Tibi, palestinski zastupnik u Knessetu, rekao je za Ben-Gvira: "Prvi put jedan izraelski ministar javno priznaje da Izrael provodi režim apartheida, temeljen na židovskoj nadmoći".
POGLEDAJTE VIDEO: 'Izrael će odgovoriti brutalno i neće se obazirati na međunarodno pravo. S ove točke više nema povratka'
