Talibanski stražari nastavljaju štititi civile oko zračne luke Kabul, izjavio je u četvrtak dužnosnik islamističke skupine, dodajući da se zapadne snage moraju pridržavati roka za dovršenje evakuacije iz Afganistana do kraja mjeseca.
"Naši stražari također riskiraju svoje živote u zračnoj luci u Kabulu i suočavaju se s prijetnjom skupine Islamska država", rekao je dužnosnik pod uvjetom da ostane anoniman.
Talibanski dužnosnici obećali su pružiti sigurnost izvan zračne luke Kabul, no obavještajni izvještaji o neposrednoj prijetnji militanata Islamske države ne mogu se zanemariti, rekao je u četvrtak diplomat jedne zemlje NATO -a u glavnom gradu Afganistana.
Diplomat je, govoreći pod uvjetom da bude anoniman, mislio na upozorenja Australije i Sjedinjenih Država svojim građanima da, zbog izvješća o sigurnosti, odmah napuste područje oko zračne luke. Tisuće ljudi koji očajnički žele pobjeći iz zemlje okupljeni su pred vratima zračne luke.
"Zapadne snage, ni pod kojim uvjetima, ne žele pokrenuti navalu ili obrambeni napadaj protiv bilo koga u Afganistanu. Naš mandat je osigurati završetak evakuacije 31. kolovoza", poručio je diplomat.
Pogodila ih ekonomska kriza
Iako talibani sada priznaju da rade na zaštiti civila na aerodromu u Kabulu, zloslutno je zvučala ranija izjava njihova glasnogovornika kako se protive odlasku pučanstva iz zemlje. Iako su mnogi već vidjeli slike krvave odmazde, Zabihullah Mujahid pojasnio je da im treba obrazovani kadar kako bi uspostavili održiv institucionalni sustav.
Sudeći po tome, talibani uče iz svojih prijašnjih grešaka. Tijekom prvog dolaska na vlast, dobro su baratali jedino kalašnjikovima, ali ne i kompleksnim sustavima. Sada je Afganistan u svojevrsnom "limbu". Talibani još nisu formalno preuzeli vlast, a dosadašnji sustav ne može funkcionirati, jer je nagrizen, što odlascima, što povlačenjima s dužnosti, što nestašicom novca.
Guverner tamošnje središnje banke otišao je iz zemlje, a talibanima je većina novca izvan dosega. Osim toga, njihovo napredovanje prema Kabulu srušilo je vrijednost domaće valute u odnosu na dolar i time izazvalo veliku inflaciju. Nakon njihova ulaska u Kabul, banke su zatvorene, a bankomati prazni. Western Union i druge tvrtke koje se bave međunarodnim transferom novca također su zatvorile svoje urede, a inflacija je nastavila divljati.
Afganistanci su gladni
Tijekom prve talibanske vladavine, to možda i ne bi bio neki problem, ali sad jest, jer bi ekonomski kolaps talibana značio i krah Afganistana. "Stiže oluja svih oluja zbog nekoliko godina suše, sukoba i gospodarskog kolapsa, pogoršanih covidom. Broj ljudi kojima prijeti glad sada je porastao na 14 milijuna", rekao je za Reuters šef Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley.
WFP bi trebao prikupiti oko 200 milijuna dolara do kraja rujna kako bi se izbjegla opća glad u zemlji s 38 milijuna stanovnika. Beasley navodi kako ih talibani u tom procesu ne ometaju. No, drugi je problem što se 70 do 80 posto državnog proračuna punilo iz međunarodnih donacija. Moralno je pitanje za donatore, ali i humanitarne organizacije, trebaju li pomagati talibanskom režimu?
Prevladava mišljenje kako je nužno ograničiti pomoć Afganistanu, čak i nauštrb stanovništva, jer će tako talibani biti dovedeni u bezizlaznu situaciju. Da je to dobra opcija smatra i bivši američki veleposlanik u Kabulu, Michael McKinley, dok drugi smatraju da je to put k jačanju ekstremizma i migracija, piše Reuters.
Limitirana pomoć Zapada
Za to vrijeme, Iran šalje pomoć u gorivu, a talibani su ukinuli namete na taj uvoz, kako bi snizili cijene energenata na afganistanskom tržištu. EU će zadržati milijardu eura pomoći za narednih sedam godina dok ne dobije "čvrsta jamstva" i vidi "vjerodostojne poteze" pridržavanja temeljnih ljudskih prava.
"Obustavili smo isplate u našim poslovima u Afganistanu i pozorno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našom internom politikom i procedurama. Duboko nas zabrinjava stanje u Afganistanu i utjecaj na razvojne projekte u zemlji, posebno one namijenjene ženama. Zajedno s partnerima istražujemo mogućnosti daljnjeg angažmana kako bi se sačuvali teško izboreni rezultati i nastavila potpora narodu Afganistana", izjavila je glasnogovornica Svjetske banke u Washingtonu.
Godišnji proračun Afganistana je oko šest milijardi dolara, a Svjetska je banka od 2002. osigurala oko pet milijardi dolara pomoći, a trenutno sudjeluje na 12 projekata vrijednih 940 milijuna dolara.
Prvi ekonomski potezi
Talibani su, očito svjesni teške ekonomske situacije, brže-bolje imenovali člana ekonomskog odbora Hajija Muhammada Idrisa novim guvernerom središnje banke, no problem je što je on neiskusan u vođenju monetarne politike. Nakon toga su donijeli odluku o zabrani izvoza metalnog otpada te obećali da će svi zaposleni dobiti plaće i da će se banke otvoriti u "skoroj budućnosti".
Započeli su i pregovore s Kinom koja se zainteresirala za eksploataciju njihovih bilijun dolara vrijednih nalazišta minerala i ruda, a visoko na popisu su i prometni koridori koji bi spajali nerazvijeno područje Srednje Azije bogato fosilnim gorivima s brzorastućom Južnom Azijom. Talibani kažu da stranci imaju satove, a oni imaju vrijeme. No, to u ovoj priči ne drži vodu. Novac im treba sad i odmah, jer sve što zarade od trgovine opijumom neće im biti dovoljno.
