Odrubljena glava na ogradi tvornice u Francuskoj, masakr turista strojnicama u Tunisu i pokolj šijita bombom u džamiji u Kuvajtu - u jednom danu teroristi su napali nedužne žrtve na tri kontinenta.
Stručnjak za međunarodnu sigurnost s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić za RTL Danas analizirao je današnje napade, ali i prognozirao buduće djelovanje Islamske države, kao i potencijalne reakcije međunarodne zajednice.
Može li se, po ovome koliko zasad znamo, reći da su ovi napadi povezani?
Ako analitički sintetiziramo ove raspoložive elemente, a to je način izvršenja, preuzimanje odgovornosti, odabir meta, vremenski i politički kontekst - nema dileme. Ovi napadi su povezani i imaju islamističku platformu.
Jesu li ovi napadi povezani s činjenicom da je nedavno počeo za muslimane sveti mjesec Ramazan?
Na određeni način rekao bih - da, ali čini mi se da ovdje postoji ozbiljnija strateška razina. Islamska država je prošle godine proglašena na prvi dan Ramazana, na 29. lipnja. Sada samo u situaciji kada se slavi godišnjica Kalifata i proglašenja Islamske države. Čini mi se da je ovo način obilježavanja onoga što Islamska država želi ostvariti. No, postoji još jedan strateški razlog budući na ovu brutalnost činova i odabir meta, a to je blitzkrieg Islamske države ipak zaustavljen, pogotovo otkako Kurdi pružaju značajan otpor.
U jednom danu ISIS je napao tri različita 'neprijatelja' – jednu zapadnu zemlju, jedinu stabilnu demokratsku arapsku državu, i šijitsku džamiju - a time posredno i Iran. Što očekujete, tko će od njih i kako odgovoriti na ovaj napade?
Nema dileme da će se taj sukob nastaviti i da će svi odgovoriti sukladno ciljevima koje imaju. No, moramo imati na umu da su dosezi drugog rata protiv terora ograničeni. Islamska država nije skuršena. A moramo imati na umu kako Iran i Islamska država imaju istog neprijatelja, a to je Zapad.
Iako je dosad bio koncentriran na rat sa šijitima na Bliskom istoku, ISIS očito širi napade i izvan tog područja.
Kalifat je proglašen, on seže do Andaluzije. Nema potrebe više da pripadnik ili pobornik Islamske države odlazi u Raku, oni mogu izvršavati terorističke akte bilo gdje kako bi dokazali svoju pripadnost Kalifatu. To je kontinuitet koji se događa. Svi teroristički akti koji su se u zadnje vrijeme događali u Europi nisu bili uvezeni, bili su izvršeni od 'domaćih' islamista.
Dokazuju li razmjeri napada zapravo pravu terorističku prirodu ISIS-a? Dekapitiranje u Francuskoj sije više straha nego masovni pokolj u Tunisu i Kuvajtu.
Brutalnost je jedno od obilježja ISIS-a kao oblika širenja straha. Oni će to definitivno nastaviti, pitanje je gdje će stati to kreativno ludilo i što sve mogu napraviti u toj brutalnosti. Naravno, tu brutalnost treba promatrati u kontekstu događaja rata 'svih protiv sviju' na području Sirije i Iraka. Tamo su svi brutalni. No, oni su preporučili Zapadu kako će u zapadne velegradove dovesti terorizam.
Gdje je ovome svemu kraj?
Svijetla budućnost nas ne očekuje. Terorizam nije zaustavljen. Islamska država je ozbiljan problem. Vojna djelovanja neće riješiti problem Islamske države. Ona je u svojoj genezi, od terorističke organizacije preko gerilskog pokreta izrasla u jednu državu sa svim elementima državnosti osim eksterne, odnosno bez međunarodnopravne priznatosti. Ono što je mnogo opasnije - ISIS ima golemu podršku. Zapad je apsolutno neefikasan u riješavanju ovog problema. Zapad će morati promijeniti način djelovanja prema tom području, čini mi se i strateški, a ne samo u odnosu na Islamsku državu.
