Navedene situacije su posljedice klimatskih promejna i sve one mogu uzrokovati preuranjenu smrt, piše CNN.
Donald Trump je na sastanku potvrdio vezu između ljudske aktivnosti i klimatskih promjena, no izrazio je sumnju u postojanje klimatske krize. No, WHO očekuje da će 250.000 ljudi umrijeti između 2030. i 2050. godine od posljedica toplinskih udara, pothranjenosti i širenja zaraznih bolesti.
Toplinski valovi najviše ubijaju
Klimatski faktor koji uzroluje najviše smrtnih slučajeva je toplinski udar. Porast smrtnosti tijekom toplinskog vala raste za četiri posto. Ipak, u 2015. najviše je ljudi stradalo u poplavama.
Zemlja se sve više zagrijava pa je tako prošla godina bila najtoplija od 1880-ih.
'Zemlja se zagrijava zbog naše usredotočenosti na stakleničke plinove. Porast zatopljenja u zadnjih 30 godina sve je veći. Više ljudi godišnje strada od toplinskog vala nego od udara groma, tornada ili poplava', objasnio je znanstvenik Kim Knowlton u Atlanti.
Lakše širenje zaraznih bolesti
Visoke temperature igraju veliku ulogu i u širenju zaraznih bolesti. Mogu djelovati na uzročnika bolesti, kao i na čovjeka te stvoriti uvjete pogodne za širenje bolesti. Toplo i vlažno vrijeme idealni su za razvoj komaraca uzročnika raznih bolesti, a znanstvenici kažu da je moguće da je upravo to uzrok širenja zika virusa.
Mnoge biljke i usjevi propadaju zbog klimatskih utjecaja, uništavaju ih vrućina te poplave. Visoka razina CO2 također utječe na hranu koju jedemo.
'Teško je precizno odrediti broj smrtnih slučajeva uzrokovanih klimatskim promjenama, u manjem su broju to malarija, velike oluje i glad, no najveći su ubojice loša prehrana te migracije', tvrdi dr. Howard Frumkin, sudionik spomenutog sastanka.
