"Samoubojstvo 14-godišnjaka mora biti rasvjetljeno" i "Tisuće građana potpisale peticiju protiv nasilja" samo su neki od naslova u lokalnom tisku od utorka.
Dječak je samoubojstvo počinio još 14. prosinca skočivši s prozora nakon što je prije toga zapalio ruksak sa školskim knjigama a ta je tragedija predmetom zanimanja šire javnosti postala nakon što su o svemu progovorili njegov poočim Dubravko Lovrenović, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te potom i majka Alisa Mahmutović, profesorica na sveučilištu u Zenici.
Dječakov poočim u javnost je izašao s izravnim i otvorenim optužbama na račun Internacionalne osnovne škole na Ilidži kod Sarajeva koju je Mahir pohađao dvije godine sve do lipnja 2015. godine. Lovrenović je kazao kako je dječak tamo bio izložen brutalnom vršnjačkom nasilju odnosno da su ga tamo zapravo silovali.
"Kako objasniti da su Mahira silovali njegovi vršnjaci, a da su djevojčice koje su sve to gledale pri tom silovatelje tek pitale: uživate li momci", izjavio je Lovrenović pred televizijskim kamerama.
Mahirov oćuh: Nastavnici i uprava su znali i nisu ništa poduzeli
Teško pogođeni poočim je ustvrdio kako su nastavnici i uprava škole za sve znali no ništa nisu poduzeli kako bi sankcionirali počinitelje i pomogli djetetu kojega su roditelji zbog svega što je preživio prošle godine upisali u drugu školu.
"Tu (Internacionalnu) školu treba hitno zatvoriti kako se još nekome ne bi dogodilo nešto slično", poručio je Lovrenović.
Dječakova majka u potresnom je pismu poslanom medijima, javnosti i vlastima navela kako je Internacionalna osnovna škola na Ilidži zapravo stjecište djece novokomponirane društvene elite koja bahatošću i preko noći stečenim bogatstvom nameće svoja pravila i brutalno gazi svakoga tko se u njih ne uklapa.
"Mahir je izgubio svaku nadu jer je u školi bio višestruko izdan. S jedne strane od svojih drugova, s druge strane od onih koji su ga prvi morali zaštiti, ako ništa drugo, onda zato jer im je to zakonska obaveza. Doduše, samo ako bi bili u školskom sustavu BiH. Međutim, ova škola, kao i većina privatnih poslije rata, bez obzira na formalne uzuse, u suštini su eksteritorijalne. U njih će se možda za neko vrijeme početi ulaziti s vizom i putovnicom", napisala je Alisa Mahmutović.
Škola odbacuje optužbe, istraga u tijeku
Škola o kojoj govori zapravo ima status privatne a dio je sustava od oko 350 turskih obrazovnih ustanova osnovanih diljem svijeta. Iz prozvane škole su reagirali tek u ponedjeljak i to nepotpisanim priopćenjem u kojem su naveli kako nitko od njihovih "sudionika odgojno-obrazovnog procesa" nije znao da Mahir ima neki problem.
Istaknuli su kako u školi rade obučeni pedagozi i nastavnici a vlasti su pozvali da sve istraže uz poruku kako u tome u cjelosti stoje na raspolaganju.
Poočim i majka tragično preminulog dječaka odlučili su slučaj "istjerati" do kraja pa su podnijeli prijavu policiji i Tužiteljstvu Sarajevske županije. "Utvrdit ćemo radi li se ovdje o kaznenom djelu. Sve ćemo izvesti do kraja i rasvijetliti ovaj slučaj", izjavila je glavna županijska tužiteljica Dalida Burzić. Slučaj Mahira Rakovca je nakon javnog pritiska na akciju natjerao i Ministarstvo obrazovanja Sarajevske županije.
Tko je nadležan?
Ministar Elvir Kazazović potvrdio je za "Oslobođenje" kako je odmah naložen izvanredni inspekcijski nadzor nad radom Internacionalne osnovne škole na Ilidži. Opovrgnuo je tvrdnje kako je ona djeluje izvan zakona BiH. "To nije točno. Ministarstvo ima ovlasti i kontrolira i privatne škole", izjavio je Kazazović pojašnjavajući kako se trenutačno posebice provjeravaju kvalifikacije i stručna osposobljenost zaposlenih u nekadašnjoj školi Mahira Rakovca.
Iz Ministarstva obrazovanja Federacije BiH podsjetili su kako po ustavu i zakonima oni nemaju nikakvih ovlasti u ovom slučaju jer je obrazovanje zapravo prepušteno županijama unutar tog entiteta. "Ovaj je događaj nešto strašno. Riječ je o djetetu iz osnovne škole", kazala je federalna ministrica obrazovanja Edina Dlberović ističući kako se olako prelazi preko činjenice da ima još djece u školama koja su izložena različitim oblicima nasilja a to se naprosto ne primjećuje ili se o tome ne vodi računa.
Prema dostupnim rezultatima istraživanjima čak do 43 posto djece u osnovnim školama u BiH iskusi neku vrstu vršnjačkog nasilja a istu vrstu iskustva ima i 29 posto učenika srednjih škola. Samoubojstvo 14-godišnjeg dječaka potaknulo je brojna javna regairanja u BiH.
Na drutvenoj mreži skupina nazvana "Pravda za Mahira" okupila je na tisuće članova koji traže uvođenje oštrijih zakona kojima bi se sankcioniralo vršnjačko nasilje u školama a pokrenuto je i potpisivanje niza javnih peticija kojima se traži hitna reakcija zakonodavnih tijela.
