'Tko se ne preda, bit će uništen' / Putin je u Kazahstan poslao vojsku, ali što zapravo želi? Zapad misli da se odgovor krije u jednom tvitu moćne novinarke

Image
Foto: Profimedia

Od svoga osnutka 1999. godine, Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) pod vodstvom Rusije nije izvela niti jednu intervenciju sve dok ovoga tjedna nije pozvana da uguši nemire u Kazahstanu

8.1.2022.
22:50
Profimedia
VOYO logo

Krvavi nemiri u Kazahstanu, čiji je okidač bilo drastično poskupljenje goriva, traju već tjedan dana, a rezultirali su krvavim neredima, uvođenjem izvanrednog stanja i padom vlade, a predsjednik Kasim Džomart Tokajev suočen s pobunom na ulicama zatražio je vojnu pomoć Rusije, odnosno Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti. Tokajev je u petak izdao i naredbu vojsci i policiji da bez upozorenja pucaju u prosvjednike koji izazivaju nerede, nazavavši ih "razbojnicima i teroristima" te im poručivši: "Tko se ne preda, bit će uništen!"

Usto je zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu te čelnicima Kine, Uzbekistana i Turske na pomoći obznanivši da su mirovne snage poslane iz Rusije i susjednih zemalja stigle na zahtjev Kazahstana kako bi se u zemlji osigurala sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PORUKA VOJSCI /

Predsjednik Kazahstana izdao naredbu: 'Pucajte bez upozorenja! Tko se ne preda, bit će uništen'

Image
PORUKA VOJSCI /

Predsjednik Kazahstana izdao naredbu: 'Pucajte bez upozorenja! Tko se ne preda, bit će uništen'

CSTO kao Varšavski pakt 'napada sam sebe'

Slanjem pomoći Kazahstanu Putin riskira, ali moguće je i da profitira, piše Guardian u svom osvrtu i podsjeća na vic iz vremena postojanja Varšavskog pakta, a glasio je da je to jedini vojni savez koji je napao sebe samoga. Vic je kružio 1968. godine kada su sovjetski tenkovi ušli u tadašnju Čehoslovačku ugušiti reformski pokret poznat kao Praško proljeće.

Nekima upravo odzvanja jezivi odjek tog polustoljetnog vica dok se u Kazahstanu raspoređuju trupe Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (engleska kratica je CSTO) predvođene Rusijom. To ih je podsjetilo i na sovjetsko gušenje Praškog proljeća 1968. i mađarske revolucije 1956. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zamišljen kao pakt za međusobnu obranu, CSTO od svoga osnutka 1999. godine nije izveo niti jedno zajedničko djelovanje, sve dok ovih dana nije pozvan da uguši unutarnje nemire u jednoj od svojih država članica. Uz Rusiju i Kazahstan, CSTO još čine Armenija, Bjelorusija, Kirgistan i Tadžikistan, dok su iz njega istupile Gruzija, Azerbajdžan i Uzbekistan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šest država u savezu, ali odluku donosi Moskva

Kazahstanski predsjednik Tokajev kaže da je pozvao CSTO u pomoć jer više ne može vjerovati vlastitim snagama reda. Čim je stigao Tokajevljev zahtjev, CSTO je u roku od nekoliko sati krenuo u akciju. Već u četvrtak ujutro ruski su padobranci počeli pristizati u Kazahstan. Glavni tajnik CSTO-a izjavio je za novinsku agenciju RIA da će mirovne snage brojati oko 2.500 vojnika te po potrebi biti i pojačane.

Neki u Moskvi pohvalili su odluku da se intervenira u Kazahstanu. Maksim Sučkov, ravnatelj Instituta za međunarodne studije na Moskovskom sveučilištu, odbacio je usporedbu ove intervencije s onima Varšavskog pakta iz sovjetskog doba rekavši da bi kratkotajna misija u Kazahstanu mogla osnažiti položaj Rusije u regiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Događaji u Kazahstanu predstavljaju krizu u kojoj Moskva može biti od pomoći", napisao je Sučkov na Twitteru.

No u ovom slučaju, piše Guardian, jedna neporeciva sličnost s Varšavskim paktom ipak postoji - iako je CSTO vojni savez više država, odluka o intervenciji gotovo sigurno donesena je samo u Moskvi. Za tu je odluku zdušno bio i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, ali jedina i konačna bila je odluka Vladimira Putina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija očekuje barem dvije protuusluge

Ruski predsjednik vjerojatno se nada da će intervencijom biti brzo uspostavljen red i da će se Kazahstan potom osjećati zahvalan i dužan Moskvi. No, operacija nosi i rizike. Činjenica da se potez CSTO-a doživljava kao ruska intervencija zgrozila je mnoge u Kazahstanu, gdje je jedno od glavnih postignuća bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva bilo izbjegavanje sukoba između kazahstanske većine i etničke ruske manjine. Kazahstan je godinama ponosno vodio "viševektorsku" vanjsku politiku, a bliske odnose s Moskvom narušavali su dobri odnosi i sa zapadnim zemljama.

Kada je u srijedu objavljeno da je Tokajev zatražio pomoć CSTO-a, glavna urednica državne televizije RT (Russia Today) Margarita Simonjan na Twitteru je iznijela listu želja: "Svakako moramo pomoći, ali i postaviti neke uvjete. To uključuje proglašenje ruskog jezika kao drugog službenog u zemlji i priznavanje Krima kao dijela Rusije."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Guardian iz tvita glavne urednice RT-a iščitava zasad prešutni stav Moskve, ali i način na koji Moskva doživljava CSTO kao produženu ruku svoje politike. Ako Tokajev uspije slomiti prosvjede uz pomoć Moskve, tada Rusija zauzvrat može očekivati usluge.

KSW 94
Uživo 11. svibnja
VOYO logo