Znanstvenici iz Velike Britanije analizirali su DNK graditelja Stonehengea i došli do zaključka kako su tu drevnu građevinu sagradili narodi koji su iz Pirinejskog poluotoka. Tim iz Natural History Museuma u Londonu analizirao je DNK tragove naroda koji su u Britaniji živjeli za vrijeme neolitika, piše BBC.
Došli su do zaključka kako su oni putovali iz Anatolije u današnjoj Turskoj prema Iberiji na današnjem Pirinejskom poluotoku prije nego što se krenuli prema Sjeveru. U Britaniju su stigli oko 4000. godine prije naše ere.
Detalji ove studije objavljeni su u časopisu Nature Ecology&Evolution, a migracija prema Britaniji bila je samo jedan dio velike seobe ljudi iz Anatolije koja je krenula 6000 godina prije naše ere.
Farmeri istisnuli lovce
Kada su analizirali DNK ljudi koji su davno bili farmeri u Britaniji, pronašli su velike sličnosti s ljudima koji su u neolitiku živjeli u Iberiji, odnosno današnjoj Španjolskoj i Portugalu. Ti su farmeri od tamo putovali preko Francuske, a moguće je da su u Britaniju ušli sa zapada, kroz Wales ili sjevero-zapadnu Englesku.
Uz poljoprivredu, migranti iz neolitika u Britaniju su doveli i tradiciju gradnje spomenika koristeći ogromno kamenje. Stonehenge u Wiltshireu bio je dio te tradicije.
Rekonstrukcija lica žene koja je živjela u Britaniji 5600. godine prije naše ere
Iako je Britanija bila nastanjena s grupom "zapadnih lovaca-sakupljača", kada su oko 4000 godine prije naše ere stigli ovi farmeri, DNK pokazuje kako se ove dvije grupe uglavnom nisu miješale. Britanski lovci-sakupljači gotovo su u potpunosti zamijenjeni farmerima, osim jedne grupe u zapadnoj Škostskoj.
Pri kraju neolitika, oko 2450. godine prije naše ere, potomci ovih farmera su gotovo u potpunosti nestali te su zamijenjeni migrantima iz središnje Europe
