Zbog rada na crno i ilegalnog zaposljavanja, u Njemackoj je u posljednjih godinu dana drzava zbog neplacenog poreza i doprinosa izgubila vise od 795 milijuna eura. U 2013. gubitak je iznosio 777,1 milijuna eura.
"To je red velicine, koji je izuzetno relevantan", rekao je ministar financija Wolfgang Schauble prilikom prezentacije godisnjeg izvjestaja Carinske uprave za 2014.
"Fenomen je sada svuda prisutan, broj slucajeva raste. Carinici u svojim istragama rada na crno sve cesce zakljucuju da imaju posla s organiziranim kriminalom", rekao je Schauble a prenosi Deutsche Welle.
Problem je posebno uocljiv na gradilistima. Rijetko koje gradevinsko poduzece u Njemackoj radi iskljucivo s ljudima koji su zaposleni u toj kompaniji. To bi bilo preskupo. Zato se angaziraju se strani kooperanti, najcesce iz istocne i juzne Europe. To je tako vec godinama, ali carinski istrazitelji sve cesce nailaze na bande kriminalaca, koji konstruiraju netransparentne mreze i strukture od laznih firmi i opunomocenika.
Fiktivne firme i fiktivni racuni
Kako to funkcionira? Primjerice, jedan izvodac radova iz Bavarske ima dvije firme. Sluzbeno, njegovi radnici nisu zaposleni s punim radnim vremenom, u racunovodstvu je upisano da je na ime plata isplaceno pet milijuna eura. A u stvari, zaposlenici su radili puno radno vrijeme od 40 sati tjedno i za to u gotovini, tocnije 'na ruke' dobili ukupno dodatnih 3,8 milijuna eura . To je svota na koju nisu placeni ni doprinosi za socijalno osiguranje a ni porezi.
Vlasnik firme je do gotovine dosao tako sto je koristio usluge takozvanih usluznih firmi, koje vode kriminalne bande. To su fiktivne firme, koje izdaju fiktivne fakture za fiktivne radove. U njihove "usluge" spada i to da im vlasnik firme prebaci novac, koji oni potom, po odbitku provizije, vracaju vlasniku firme koji ih je angazirao - ali u gotovini. Ovisno o slozenosti "posla" takve lazne firme uzimaju i do 15 posto provizije za svoje kriminalnim usluge.
Da bi sve bilo jos manje transparentno, vlasnici firmi angaziraju vise takvih fiktivnih partnera, koji pak obicno u registrima postoje samo tri do sest mjeseci i onda ih se brise i gubi im se svaki trag. Zbog toga istrazitelji moraju brzo djelovati.
Siva ekonomija - 12 posto BDP-a
Istrazivaci predvidaju da borba protiv rada na crno u Njemackoj u ovoj godini nece napredovati. Po nekim proracunima, udio sive ekonomije u njemackom bruto domacem proizvodu (BDP) iznosi oko 12 posto.
Neprijavljeni rad nije jedino podrucje u kojoj postoji organizirani kriminal: tu su jos i poslovi s drogom i krijumcarenje cigareta.
