Grčki parlament prihvatio je u petak ujutro treći paket pomoći vrijedan 86 milijarda eura, uglavnom zahvaljujući glasovima oporbe.
Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa 'za', 64 'protiv' i 11 suzdržanih. Program još trebaju prihvatiti međunarodni vjerovnici kako bi on stupio na snagu prije 20. kolovoza kada dolazi na naplatu rata grčkog duga od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci.
Slijede najvažnije mjere koje se Grčka obvezala provesti u zamjenu za financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika.
Njemački vrh uvjeren u dogovor Grčke i eurozone
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izrazio je u petak optimizam glede prihvaćanja sporazuma o trećem paketu pomoći Grčkoj, ocijenivši da će ministri financija eurozone prihvatiti taj sporazum.
"Zapravo sam prilično uvjeren da ćemo danas postići rezultat", rekao je Schaeuble po dolasku na sastanak u Bruxellesu.
"Mislim da su se stekli uvjeti za zeleno svjetlo trećem paketu pomoći", rekao je luksemburški ministar financija Pierre Gramegna.
Čelnik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem ocijenio je međutim da očekuje opsežne rasprave o sporazumu, te dodao da je održivost grčkog duga "još uvijek glavna točka zabrinutosti".
Program pomoći Grčkoj trebaju prihvatiti međunarodni vjerovnici kako bi on stupio na snagu prije 20. kolovoza kada dolazi na naplatu rata grčkog duga od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci.
DRŽAVNI PRORAČUN: Grčka mora od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite i to u 2016. od 0,5 posto, u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. U primarni proračunski suficit nisu uključena plaćanja kamata. Ove godine Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.
FINANCIJSKI SUSTAV: Vlada je pristala donijeti nove zakonske okvire o rješavanju problema nelikvidnosti i teško naplativih kredita. Grčke banke bit će dokapitalizirane s 10 milijarda eura do kraja godine.
PRIVATIZACIJA: Do kraja listopada vlada mora staviti na prodaju lučke kapacitete u Pireju i Solunu, a predviđena je i prodaja regionalnih aerodroma. Očekuje se da će od privatizacije u sljedeće tri godine vlada uprihoditi 6,5 milijarda eura.
BIROKRACIJA: Vlada je pristala smanjiti beneficije radnika u javnoj administraciji i uskladiti ih s normama EU-a.
LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA: Vlada će omogućiti dulje radno vrijeme trgovina nedjeljom i praznicima, te liberalizirati određene sektore gospodarstva. Također će razmotriti zakone koji se odnose na radnička prava.
ZDRAVSTVENI SUSTAV: Provest će se ključne reforme u zdravstvenom sustavu, uključujući veće korištenje generičkih lijekova.
MIROVINSKI SUSTAV: Mirovinski sustav doživjet će nove rezove. Reforme će uključiti postupno ukidanje prijevremenog odlaska u mirovinu i postupno povećanje minimalne dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.
POREZNI SUSTAV: Sporazum uključuje mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara - porezna pravila će biti transparentnija, a porezne vlasti dodatno kadrovski ojačane. Kao preduvjet za postizanje dogovora, vlada u Ateni već je podigla PDV na razne proizvode i usluge, od hrane do javnog prijevoza, s 13 na 23 posto.
