Hrvatsko izaslanstvo predvodit ce predsjednik Republike Ivo Josipovic, a u izaslanstvu su i potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusic i ministar obrane Ante Kotromonovic.
Uz sefove drzava ili vlada 28 zemalja clanica sudjeluju jos i celnici partnerskih zemalja, ukupno sezdesetak drzavnika.
Osigurava ih 9.500 policajaca
Skup se odrzava u luksuznom hotelskom kompleksu Celtic Manor, pored Newporta, tridesetak kilometara od Cardiffa.
Na osiguranju sudionika summita angazirano je 9.500 policajaca.
Zbog ozbiljnosti situacije u odnosima s Rusijom, ovaj summit i prije pocetka u NATO-u ocjenjuju povijesnim.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen najavio je da ce celnici zemalja clanica na summitu donijeti odluku o jacanju nazocnosti Saveza u istocnoj Europi, u sto su ukljucene udarne postrojbe koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slucaju potrebe.
"Na summitu cemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijet cemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji ce NATO ucini agilnijim nego sto je ikad bio", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare pocetkom tjedna u Bruxellesu.
Dodao je da je RAP odgovor na "agresivno ponasanje Rusije", ali i da ce omoguciti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdjegod se pojavili.
Rasmussen kaze da NATO s RAP-om nece krsiti sporazum o medusobnim odnosima izmedu Saveza i Rusije potpisanog 1997. godine u Parizu, koji, izmedu ostaloga, ukljucuje i obvezu NATO-a da na svojim istocnim granicama nece jacati vojnu nazocnost sa stalno rasporedenim snagama. Obje strane su se u tom sporazumu obvezale da se ne smatraju protivnicima i da ce suradivati na stvaranju trajnog i inkluzivnog mira u euroatlantskom podrucju.
Zaostravanje napetosti na istoku
U NATO-u kazu da taj sporazum krsi Rusija, a u Moskvi isticu da NATO vec i samom najavom o jacanju nazocnosti na istoku zaostrava napetost.
RAP predvida udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku. Izvori u NATO-u kazu da ce te postrojbe na terenu imati stozer s oko stotinu ljudi, a da ce u roku od dva dana biti moguce rasporediti bataljun - 600 do 800 ljudi, a u pet dana brigadu - od 4000 do 6000 ljudi.
Odnosi izmedu Zapada i Rusije zaostrili su se zbog krize u Ukrajini, zbog koje NATO optuzuje Rusiju za nepostivanje njezinih medunarodnih obveza i poziva je da zaustavi nelegalne vojne aktivnosti i obustavi potporu proruskim separatistima na istoku Ukrajine.
Rusija je uznemirena najavama iz Kijeva da ce nakon parlamentarnih izbora predloziti zakon kojim bi zemlja odustala od odluke da nece traziti clanstvo u NATO-u. Na summitu u Bukurestu 2008. godine NATO je donio zakljucke prema kojima Ukrajina i Gruzija mogu postati clanicama Saveza ako to zele i ako ispunjavaju uvjete. U Gruziji je nakon toga doslo do rata, a u Ukrajini je proruska vlada donijela odluku da nece traziti clanstvo u NATO-u.
Na summit pozvan i Porosenko
U NATO-u kazu da nisu promijenili misljenje, isticuci da svaka zemlja ima pravo odluciti o svojoj sigurnosnoj politici, ukljucujuci i o clanstvo u Savezu, bez mijesanja sa strane. U slucaju da Ukrajina promijeni svoju odluku o ostanku izvan Saveza, o tome ce se s njom razgovarati, kazu u NATO-u.
Na summit je pozvan i ukrajinski predsjednik Petro Porosenko s kojim ce celnici Saveza razgovorati o jacanju suradnje s Kijevom. Jedna od ideja je da se osnuju fondovi za pomoc u osposobljavanju i osuvremenjivanju ukrajinskih vojnih snaga. Dva posto BDP-a za obranu
Zbog ukrajinske krize ocekuje se da ce NATO u svojim zakljuccima pozvati svoje clanice da povecaju izdatke za obranu i da se u sljedecih deset godina priblize zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe.
Cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu sada ispunjavaju samo cetiri clanice: Sjedinjene Drzave, Velika Britanija, Grcka i Estonija, a blizu toga cilju su Poljska, Francuska i Turska, dok sve ostale clanice zaostaju. Hrvatska je na 1,2 posto.
Politika 'otvorenih vrata'
Summit bi takoder mogao u zakljuccima utvrditi cilj da za deset godina zemlje clanice iz obrambenog proracuna izdvajaju 20 posto na troskove za vojnu opremu. Trenutacno samo tri zemlje, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Drzave izdvajaju preko 20 posto svog obrambenog prorcuna za opremu i oruzje. Prema statistikama NATO-a, Hrvatska u te svrhe izdvaja 10,7 posto svoga obrambenog proracuna.
Ocekuje se da ce na summitu biti potvrdeni zakljucci koje se u lipnju donijeli ministri vanjskih poslova o politici "otvorenih vrata", koja predvida pocetak intenzivnog dijaloga s Crnom Gorom, a najkasnije krajem iduce godine Savez bi trebao donijeti odluku hoce li toj zemlji uputiti poziv za clanstvo. Takoder je predvideno usvajanje paketa o jacanju suradnje s Gruzijom.
Na summitu ce biti rijeci o Afganistanu, gdje NATO ove godine zavrsava svoju najvecu vojnu operaciju u povijesti, a 2015. treba zapoceti s civilnom misijom osposobljavanja afganistanskih vojnih snaga.
Takoder ce se razgovarati o Siriji i Iraku.
Summit formalno zapocinje u cetvrtak u 13 sati po lokalnom vremenu (14 sati po srednjoeuropskom) sastankom celnika 28 zemalja clanica s celnicima 27 zemalja koje sudjeluju u operaciji ISAF u Afganisgtanu.
Kasnije isti dan sastaju se celnici NATO-a s ukrajinskim predsjednikom Porosenkom, a navecer saveznicki celnici imaju radnu veceru.
Paralelno s tim, u cetvrtak popodne ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se sa svojim kolegama iz cetiri zemlje aspirantice na clanstvo u Savezu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija).
Istodobno se ministri obrane NATO-a sastaju sa svojim kolegama iz 24 zemlje u okviru interoperabilne platforme.
Navecer ce ministri vanjskih poslova i ministri obrane imati odvojene radne vecere.
U petak, drugi dan summita, celnici 28 zemalja clanica odrzat ce dva radna sastanka, jedan prijepodne u 9.30 sati, a drugi u 13.00 sati. Na tim sastancima celnici bi trebali usvojiti kljucne dokumente, izmedu ostalih, akcijski plan o pripravnosti i obvezu o vecem izdvajanju za obranu.
Ministri vanjskih poslova u petak imaju sastanke s predstavnicima EU-a, OESS-a i Vijeca Europe, a ministri obrane sa svojim kolegama iz Australije, Finske, Gruzije, Jordana i Svedske s kojima ce razgovarati o jacanju suradnje.
