U Slovačkoj su u subotu održani parlamentarni izbori na kojima je pobjedu odnijela stranka SMER - Slovački sodijaldemokrati bivšeg premijera Roberta Fica. Izbori u Slovačkoj pažnju hrvatske javnosti privukli su zbog Ficove populističke retorike nazvane i "proruskom", ponajprije zbog njegova obećanja da će, pobijedi li, obustaviti vojnu (ne i humanitarnu) pomoć Ukrajini. Slično kao kolega mu iz susjedne Mađarske, Viktor Orban, Fico je poručio da "rat u Ukrajini nije naš rat".
No ta je tema zapravo bila tek na marginama predizorne kampanje u Slovačkoj. U žarištu kampanje i predizbornih sučeljavanja bile su migrantska politika i položaj LGBTI+ zajednice, inflacija (koja je uz onu hrvatsku najviša unutar Europske unije), manjak stručnih kadrova (učitelja, liječnika…) a tek onda, pri kraju, vojna pomoć Ukrajini koju je Fico najavio ukinuti. Dakle, ne Putin i Ukrajina, nego izbjeglice.
'Važnija tema bila je ilegalna migracija'
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da u Ficovoj predizbornoj kampanji obustava vojne pomoći Ukrajini nije bila ključna tema.
"Vjerojatno je tu retoriku koristio kako bi njome privukao dio birača. Važnija tema bila je ilegalna migracija. Slovaci su zabrinuti oko toga, a to se javlja kao otvoreno pitanje u svim zemljama gdje se mogu vidjeti ilegalni migranti na ulicama. Kod dijela građana to izaziva nelagodu, a ako je nu pitanju veći broj njih, ne treba čuditi i da utječe na rezultate izbora. Svugdje se postavlja pitanje kako dalje i što činiti, a ako mainstream stranke na to nemaju odgovora pojave se one koje su ekstremnije alternative", kaže Avdagić.
Slovačka je, poput Hrvatske, tranzitna zemlja na balkanskoj ruti. Kroz nju prolaze migranti kojima je krajnje odredište Njemačka, nikome se ne ostaje u Slovačkoj. No, kao i u Hrvatskoj, žitelji ruralnih krajeva uz granicu u silnom su strahu od ileglanih migranata, čak i ako su incidenti vrlo rijetki ili ravni nuli. U prvih osam mjeseci ove godine slovačke vlasti zabilježile su oko 25.000 ljudi koji su ilegalno prešli granicu, što nije velika brojka u odnosu na one koje bilježe, primjerice, Italija ili Austrija, ali je ogromno povećanje u odnosu na 2.500 godišnje prijašnjih godina.
Na valu antimigracijskog raspoloženja
Ravnatelj slovačkog Ureda za migracije Ján Orlovský za tamošnji portal Sme kazao je nedavno da "lokalno stanovništvo zabrinjava kada iznenada vide više stranaca kako pješice prolaze kroz njihova sela i gradove".
"Ali kada kažemo da ovdje imamo migracijsku krizu, nasmijavamo naše susjede, uključujući Mađarsku, koja je prošle godine imala 270.000 ilegalnih prelazaka granice. Austrija je imala 108.000 zahtjeva za azil, a mi smo imali samo 504", kazao je.
Pa ipak, Fico i SMER u kampanji su jahali na valu antimigracijskog raspoloženja, a čak je i lijeva proeuropska stranka Hlas, koja je na izborima osvojila treće mjesto i bit će ključna u pregovorima o formiranju vlade, s predizbornih plakata poručivala "Stop ilegalnoj imigraciji".
Većina od 25.000 ovogodišnjih ilegalnih migranata u Slovačku je ušla iz Mađarske, a tamo je prethodno stigla iz Srbije unatoč 'nepropusnoj' ogradi koju su Mađari podigli na granici. Stoga mnogi analitičari zaključuju da je Orban utjecao na izbore u Slovačkoj žmireći na prelaske migranata iz Mađarske te šaljući uoči izbora znakovitu poruku puštanjem iz zatvora čak 1400 ljudi osuđenih za krijumčarenje migranata. I Mađarska i Slovačka su u šengenskom prostoru pa je gotovo nemoguće kontrolirati ili zatvoriti 650 kilometara otvorfene granice između te dvije zemlje.
'Čak ni Bog ne zna tko je od njih terorist'
Slovačka, k tomu, jedina u EU izdaje poseban dokument svim imigrantima - papir koji u stvari služi samo za registraciju, ali nije nikakva dozvola. No, krijumčari ljudima uvjeravaju migrante da je taj papir koji im daje Slovačka zapravo dozvola za boravak. Ne čudi da je na tom fonu Fico na početku predizborne kampanje izjavio: "Čak ni Bog ne zna tko je od njih (ilegalnih migranata) terorist i tko ima kakvu zaraznu bolest."
Nasuprot toj retorici i posijanom, a u subotu i požnjevenom strahu, statistika kaže da u Slovačkoj nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo koje su počinili imigranti. A naspram glavnog konkurenta, liberalne stranke Progresivna Slovačka, Ficoov SMER-SSD pozvao je u kampanji privremenu vladu da suspendira šengensko pravilo otvorene granice te ponovno uspostavi kontrolu putovnica na granici s Mađarskom.
Fico je bio premijer čak u tri navrata, a 2018. morao je odstupiti s dužnosti nakon nerasvijetljenog ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice. Kuciak je istraživao korupciju koja je sezala sve do Ficoove stranke. Lijevi populist Fico, prijatelj Vladimira Putina, poznat je i po anitimuslimanskoj retorici. U jeku golemog migrantskog vala u Europi 2016. godine, poručio je da će Slovačka primati samo kršćanske migrante te nadzirati "svakog muslimana" u zemlji.
'Ta odluka neće utjecati na tijek rata'
Što se tiče najavljene obustave vojne pomoći Ukrajini, neki, poput slovačkog političkog analitičara Grigorija Meseznikova, podsjećaju da Fico ima "bogatu prošlost izbjegavanja nepotrebnih sukoba s Bruxellesom ili NATO-om", ali da ga je ovoga puta "Orban ohrabrio da mu bude saveznik". U Ficoovom predizbornom obećanju obustave vojne pomoći Ukrajini, analitičar Denis Avdagić ne vidi išta drugačije od onoga što govori i Orban.
"Nije to nekakva novina u europskom kontekstu. Nešto drastičnije može se dogoditi u Poljskoj ako će Konfederacija, kao tamošnja treća stranka (ekstremno desna, nap.a.) biti ključna za sastavljanje nove vlade. Oni su puno ekstremnije nastrojeni po pitanju pomoći Ukrajini. U Slovačkoj čujemo retoriku koja kaže da će humanitarno nastaviti pomagati Ukrajini. Što se tiče samog naoružanja, Slovačka je već dala ono što je mogla dati. Ostaju jedino komercijalni ugovori za isporuku oružja koji se plaćaju, a ne vjerujem da će u tom smislu bilo tko zakinuti vlastiti indsutriju. Čak i da se to dogodi, nije od neke velike relevantnosti za tijek rata u Ukrajini", smatra on.
Disonantni tonovi u EU nisu ništa novo
Na naše pitanje je li izborna pobjeda Fica u Slovačkoj, dva tjedna prije još 'izazovnijih' parlamentarnih izbora - onih u Poljskoj, novo neugodno iskušenje za Europsku uniju, Avdagić kaže da je EU neprestano na iskušenjima.
"Na svakodnevnoj bazi EU ima velike izazove u sporazumijevanju među članicama među kojima postoje velike razlike. Čitav jedan kontinent dovoditi do manje-više istih pozicija i stavova oko većine stvari samo po sebi je impresivno, iako se to često podcjenjuje i ističe nejedinstvo. Uvijek je bilo članica koje imaju različite stavove, nikada europsko jedinstvo nije unisono. Spomenuli smo migracije - ne gledaju jednako svi na to. Imate zemlje koje nemaju problema s tim, imate tranzitne zemlje poput Slovačke i ciljne poput Njemačke. I svaka od tih zemalja u nizu ima neki vlastiti problem. U jednom tako velikom zboru kao što je EU, u kojemu svatko traži rješenje koje bi njemu odgovaralo, teško je naći zajedničko. Tako je i s ratom u Ukrajini kojeg mi, bez obzira na svu solidarnost, nismo dio. EU i NATO nisu formalno dio tog rata pa kada se čuje disonantni ton poput ovoga u Slovačkoj, ispada da smo u ratu i da odstupanje Slovačke čini nekakav ogroman pomak. A radi se o tome da postoje različite vizije unutar Europe o tome kako pomagati Ukrajini. To što je i Mađarska odstupila od isporuke naoružanja ne znači da su isto tražili i od ostalih. To je isključivo njihov položaj koji je oportun iz tko zna kojih razloga", zaključio je Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO: Problem stvaraju migranti iz Afganistana i Pakistana: Maltretiraju ostale, a ne traže bolji život u Europi
