Panama je, uz pomoć Wall Streeta, prije gotovo 100 godina postala porezni raj i omiljena destinacija novca svjetske elite

1919. Panama je počela registrirati strane brodove pod svojom zastavom

FOTO: AFP/AFP

Medijski izvještaji o ogromnom curenju podataka iz povjerljivih dokumenata, u vrlo malo vremena, javnosti su otkrili tajni svijet globalne elite. Velike sume novca su se tiho i anonimno skrivale i vukle s računa na račun gotovo bez ikakvog vladinog nadzora, piše Atlantic.

11.5 milijuna dokumenata, nazvanih Panama Papers, dolaze iz Mossack Fonsece, odvjetničke firme koja se bavi offshore tvrtkama. Mediji s pristupom dokumentima koji nisu javni, objavili su tek mali dio sadžaja tih dokumenata i obećali su da će objaviti više u narednim danima.

Radnje opisane u izvješćima nisu nužno protuzakonite, ali otvaraju razna pitanja o izbjegavanju plaćanja poreza svjetskih bogataša. Tako je skrenuta pozornost na Panamu i ostale zemlje koje dopuštaju cvjetanje takve prakse. U srijedu je švicarska policija izvršila raciju u uredima UEFA-e, što zasigurno nije posljednja akcija vezana uz Panama Paperse. Ranije je islanski premijer Sigmundur Gunnlaugsson dao ostavku jer se njegovo ime spominje u aferi.

Bez puno pitanja

Panama je poznata kao porezni raj, ime koje dobivaju zemlje u kojima se strane fizičke i pravne osobe oporezuje po vrlo niskim ili čak i nepostojećim porezima. U poreznim rajevima, međunarodne tvrtke posluju izvan jurisdikcije svojih država i tako uživaju razne financijske benefite.

Zgrada u Šangaju u kojoj Mossack Fonseca ima ured
Zgrada u Šangaju u kojoj Mossack Fonseca ima ured AFP

Konkretno, u Panami to znači manje regulacije i više privatnosti. Država ne pita offshore kompanije da plaćaju porez na promet, porez na međunarodne transkakcije i druga davanja – samo moraju platiti godišnji porez od 300 dolara Vladi, prema InSight Crimeu koji istražuje organizirani kriminal U Latinskoj Americi i na Karibima.

Offshore kompanije mogu raditi anonimno. Imena njihovih vlasnika i osobni podaci ne podnose se u nikakvom vladinom registru i mogu ostati tajna. Mnogim tvrtkama upravljaju odvjetnička društva, poput Mossack Fonseca. Oni nisu dužni voditi evidenciju o svim transakcijama. Ako zapisi postoje, kompanije ih ne moraju otkriti stranim vladama i poreznim agencijama.

‘Ispiranje, pranje i sušenje’

“Kada je u pitanju pranje novca, nudimo potpunu uslugu: ispiranje, pranje i sušenje”, rekao je panamski pravnik i politički analitičar Miguel Antonio Bernal 2014. u priči o Mossack Fonseci za Vice. On je kazao kako će sve sve odvjetničke firme, od najmanje do najveće, bez puno pitanja otvoriti firmu.

Panama također obećava i privatnost nositeljima offshore bankovnih računa: za panamske banke zločin je otkriti bilo kakve informacije o tim klijentima, osim ako im to naredi sud, obično u slučajevima koji uključuju teška kaznena djela, poput terorizma ili trgovine drogom. U svakom drugom slučaju, ako banke progovore o svojim klijentima, mogu biti kažnjene novčanom kaznom i do 100.000 dolara.

Panama je jedna od najstarijih poreznih utočišta u Sjevernoj i Južnoj Americi. Godine 1919. Panama, tada tek 16-godišnja zemlja, počela je registrirati strane brodove pod svojom zastavom kako bi pomogla Standard Oilu da izbjegne američke poreze i regulacije, prema Armandu Joseu Garcii Piresu, znanstveniku s norveškog Instituta za istraživanja u ekonomiji i poslovnoj administraciji.

Novinarka fotografira natpis i zgradu u Panami u kojoj se nalazi Mossack Fonseca
Novinarka fotografira natpis i zgradu u Panami u kojoj se nalazi Mossack Fonseca AFP

Alkohol na brodovima

Američki brodovi koji su plovili pod panamskom zastavom mogli su služiti alkohol svojim putinicima za vrijeme prohibicije (danas se firme stranih brodova mogu prijaviti online i ne plaćaju porez na dohodak).

1927., bankari Wall Streeta pomogli su Panami da donese porezni zakon koji je omogućavao pojedincima da otvore kompaniju bez poreza s vrlo malo pitanja, objašnjava Pires. Boom za offshore tvrtkama krenuo je 1970-ih, kada je zemlja donijela zakone o tajnosti. Arron Daugherty iz Inside Crimea piše kako je Panama ubrzo postala poznata kao utočište za kriminalne aktivnosti pod vojnim diktatorom Manuelom Noriegom, koji je radio s kolumbijskim kartelom Medelin 1980-ih.

Danas, Panama ima više od 350.000 registriranih poslovnih tvrtki, što je treći najveći broj u svijetu poslije Hong Konga i Djevičanskih Otoka. Posljednjih godina, Panama je napravila zakonske i regulatorne promjene kako bi se borili s pranjem novca. Nakon afere Panama Papers i obećanja da će biti objavljeno još dosta toga, javnost će možda saznati postoji li u Panami još uvijek praksa učestalog pranja novca.