Jonskom moru se primiče ciklona koja bi u sljedeća 24 sata mogla poprimiti tropska obilježja, odnosno postoji velika mogućnost razvoja medicanea koji donosi ekstremne meteorološke prilike, piše IstraMet. Medicane ili mediteranski tropski uragan vrlo je rijetka meteorološka pojava u Sredozemlju, a uglavnom je rezervirana samo za najtopliji dio Sredozemnog mora.
Za razvoj uragana u Sredozemnom moru uvjeti su vrlo nepovoljni: temperatura mora nije dovoljno visoka, često nema dovoljno vlage, a Sredozemno more jednostavno je premaleno za njihov razvoj. Od 1948. do 2011. godine ukupno je zabilježeno samo 99 ciklona koje su podsjećale na uragan.
Medicane donosi jake vjetrove uz obilne oborine, pijavice, tornada, a sve nerijetko završava velikom materijalnom štetom. Samo kretanje medicanea vrlo je teško prognozirati, a njegova putanja često značajno odstupa od predviđanja prognostičkih modela.
Trenutačni sustav nazvan je Cassilda, a zapadnu obalu Grčke mogao bi pogoditi u petak poslijepodne. Iako razlike u predviđanju modela postoje, na nekim izračunima može se vidjeti kako bi udari vjetra mogli prelaziti 200 km/h! Pritom se očekuju i obilne oborine.
Što je medicane?
Zbog različitih, za uragane nepovoljnih, karakteristika Sredozemlja u koje ponajprije spadaju klimatološki elementi, vrlo se rijetko može u istoj rečenici pročitati pojmovi tropskog ciklona (uragana) i Sredozemlja. Iako se tipični tropski cikloni u Sredozemlju ne javljaju, ponekad se pojave manji ciklonalni sustavi koji imaju neke od karakteristika tropskih ciklona (tropical like systems), piše Dalmacija Danas.
Upravo zbog najčešće nedovoljno visoke temperature mora u Sredozemlju te nedovoljno visoke relativne vlažnosti zraka (suha struja sa sjevera Afrike), ali i zbog relativno malene površine mora koje je okruženo kopnom, tropski cikloni u Sredozemlju su vrlo rijetki i slabi. Međutim, ponekad se javljaju svojevrsni hibridi tropske i izvantropske ciklone, koji se najčešće nazivaju mediteranskim uraganima (mediterranean hurricane ili medicane), iako u njima brzina vjetrova ne dostiže uvijek razine potrebne da se sustav okarakterizira uraganskim. Jave se obično dva do tri slučaja godišnje.
Medicanei, poput tropskih ciklona, ne sadrže fronte i imaju specifični oblik s okom u središtu oko kojeg se nalaze jake grmljavinske oluje, ali, za razliku od pravih tropskih ciklona, nastaju i iznad hladne morske površine (~16°C).
Najpoznatiji slučajevi
Jedan od najpoznatijih slučajeva mediteranskog uragana je medicane Celeno koji se javio između Grčke i Sicilije sredinom siječnja 1995. istraživački brod Meteor, koji je bio vrlo blizu oluje, izmjerio je vjetar od 136 km/h i tlak od 975 hPa.
Osim ovog, postoji još nekoliko poznatih slučajeva poput medicanea u rujnu 1969., siječnju 1982., rujnu 1983., listopadu 2006. i studenom 2011. Potonji je zabilježen 7. studenog 2011. u zapadnom Sredozemlju te je službeno proglašen pravom tropskom olujom, što predstavlja prvi takav slučaj u Sredozemlju otkako postoje meteorološka mjerenja te je označen kao 01M. Ova tropska oluja razvijala je vjetrove s udarima i iznad 150 km/h, koji su u kombinaciji s obilnim oborinama nanijeli dosta štete dijelu francuske obale. Posljednji medicane bio je Zorbas koji je potkraj rujna 2018. pogodio područje Grčke, a putanja mu je bila gotovo identična kao što se prognozira za nadolazeći sustav.
Medicanei se poput pravih tropskih oluja najčešće zadržavaju iznad mora te slabe dolaskom do kopna. Moguće je da će se s postupnim porastom temperature uslijed globalnog zagrijavanja, osobito ljeti, ovakvi sustavi javljati sve češće. Osobitu pozornost valja obratiti na moguću češću pojavu pravih tropskih oluja, poput 01M koja se javila u studenome 2011., jer bi mogući nastavak porasta temperature mogao pridonijeti potrebnim uvjetima za češću pojavu takvih sustava u Sredozemlju.
