MUTACIJA KORONAVIRUSA PREŠLA S KUNE NA ČOVJEKA: / 'Virusi koji su u njima živjeli sad traže novog domaćina'; Ima li razloga za brigu?

Image
Foto: Profimedia

Zbog pojave mutirane verzije koronavirusa u Danskoj koja je s kune prešla na čovjeka, raste zabrinutost zbog mogućnosti da se čovjek zarazi i od bliskijih životinja,

9.11.2020.
18:18
Profimedia
VOYO logo

Danska će na 1000 farmi za proizvodnju krzna morati ubiti i spaliti 17 milijuna kuna, zbog toga što je otkriveno da ih je čovjek zarazio koronavirusom, koji je potom mutirao, pa se vratio na čovjeka, odnosno 12 radnika na tim farmama. Iako će im to nanijeti ogromnu gospodarsku štetu, jer su najveći svjetski izvoznici kuninog krzna, Danci nemaju alternative ako žele spriječiti širenje mutirane verzije koronavirusa, nazvanog COVID-21A.

No, sada postoji opasnost da se ta nova verzija koronavirusa proširi i farmama s drugim životinjama. Osim toga, upitno je koliko će cjepiva koje velike farmaceutske kompanije trenutno razvijaju, biti djelotvorna na COVID-21A.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pitanje je hoće li cjepivo koje se istražuje djelovati protiv COVID-21A, kako se naziva ova mutacija, zasad se to ne može reći. Mutacija znači da se virus promijenio, ali ne mora značiti da je drukčiji u dijelu strukture presudne za njegov klinički učinak. Ilustrativno, na primjeru ključa i brave, promijeniti se mogao dio ključa koji držimo u ruci, ali ne i onaj koji ulazi u bravu, tako da ćemo i dalje moći otključavati vrata", objasnio je za 24sataIgor Francetić, vodeći hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju.

Image
DANSKA ĆE USMRTITI ČAK 17 MILIJUNA NERČEVA: /

Mutirani virus s njih je prešao na ljude; premijerka poručuje: 'Ne želimo novu pandemiju'

Image
DANSKA ĆE USMRTITI ČAK 17 MILIJUNA NERČEVA: /

Mutirani virus s njih je prešao na ljude; premijerka poručuje: 'Ne želimo novu pandemiju'

Virus traži novog domaćina

Strah postoji, ali zasad još nitko nije siguran hoće li ili neće cjepivo reagirati na mutirani virus koji se s kune vratio na čovjeka. Francetić kaže da je ljudski rod uništio toliko životinjskih vrsta da virusi koji su u njima živjeli sad traže novog domaćina, i našli su - čovjeka. Dodaje da nas vjerojatno očekuje još takvih slučajeva, jer će pandemijama pogodovati i klimatske promjene, pogotovo izostanak pravih zima koje su uništavale poznate prenositelje virusa - kukce.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Docent Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, čija su uža specijalizacija virusne zoonoze, kojima pripada i novi koronavirus, tvrdi da su neka istraživanja s početka pandemije pokazala kako su domaći tvorovi najosjetljiviji na koronavirus. Tada su testirane i ptice, svinje, krave, mačke, psi, odnosno životinje koje su u bliskijem kontaktu s ljudima. No, kune nisu testirali. Ipak, Stevanović kaže da smo sigurni, jer je uzgoj kuna u Hrvatskoj zabranjen, iako bi nam zaraza mogla doći od mačaka.

"Mačke jače reagiraju na virus i mogu ga prenijeti na druge životinje, samo potencijalno i na ljude. Zaražene i nezaražene su stavljali jedne pored drugih, i nezaražene su se zarazile preko zraka od zaraženih. Za pse se dokazalo da su, od osjetljivih životinja, najmanje osjetljivi na infekciju i imaju najmanje promjene, ali se češće zaraze od mačaka zbog boravka u kući. Apsolutno postoji mogućnost mutacije virusa koji je s čovjeka prešao na životinju pa se čovjeku vrati. Zato se i dogodilo ovo u Danskoj. Uvijek postoji opasnost da se razvije poseban soj virusa u posebnoj vrsti i vrati na ljude, to je biologija. Za mutaciju je, međutim, potrebno uzastopno zaražavanje, virus mora prelaziti na puno jedinki. Zato je puno vjerojatnije da će mutirati u ljudskoj populaciji, prelazeći s jednog čovjeka na drugog, ili na farmi. Istraživanja korone na farmama svinja, kokoši i krava pokazala su da se te vrste ne zaražuju. Sto posto je dokazano i da vlasnici zaraze pse, nema dokaza za obrnuto", rekao je Stevanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijenos sa životinje na čovjeka nije dokazan

Dakle, samo je teoretski moguće da se situacija s kunama dogodi i s drugim životinjama. Docent ističe kako nema razloga za brigu jer nijedno istraživanje to nije dokazalo. Ipak, naglasio je kako mutacija virusa nastaje u sekundi prijelaza virusa sa životinje na čovjeka.

"Virus će se morati pratiti na životinjama za koje znamo da se mogu inficirati, bit će neophodno uvesti takav sustav", zaključuje Stevanović, a Bojan Polić s Katedre za histologiju i embriologiju riječkog Medicinskog fakulteta ne vjeruje da bi ova mutacija mogla utjecati na uspješnost cjepiva, iako ne može biti sasvim siguran bez detaljnih podataka. Smatra da kod određenih životinjskih vrsta postoje "rezervoari" u kojima virus može biti promijenjen. Srećom, koronavirus nije doživio veće mutacije u ljudskoj populaciji, iako je zarazio desetke milijuna ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo