MI SMO PRVI POČELI

LJETNO RAČUNANJE VREMENA UKIDA SVE VIŠE ZEMALJA: Evo kako bi to utjecalo na Hrvatsku

Sve je više zemalja koje napuštaju sezonsko računanje vremena, a posljednja je to učinila Turska koja je usvojila zakon prema kojem se sat više neće pomicati u skladu s godišnjim dobima, piše Večernji list.

Tako će se vrijeme ubuduće neprestano računati prema ljetnom modelu, a kazaljke sata više se neće vraćati unazad u skladu sa zimskim računanjem vremena.

Odluka turske vlade donesena je točno sto godina nakon što je pomicanje kazaljke na satu u skladu s godišnjim dobom prvi put zaživjelo u svijetu. To se prvi put dogodilo u proljeće 1916. godine na području Austro-Ugarske, što znači kako se to dogodilo upravo na prostoru Hrvatske.

SAMI POMIČU KAZALJKE: Evo zašto su neke države samovoljno mijenjale vremenske zone

Kazaljka se pomiče u Europi, u ostatku svijeta je to rijetkost

Austrougarske vlasti taj su eksperiment odlučile iskušati kako bi se uskladilo razdoblje dnevnog svjetla s uobičajenim dnevnim rasporedom čovjeka. Očekivalo se da će se tako uštedjeti znatna količina energije potrebne za rasvjetu.

Model pomicanja kazaljki na satu s vremenom je prihvatila cijela Europa i Sjeverna Amerika. U ostalim dijelovima svijeta to nije toliko rašireno, poznato je da se to radi u samo nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije. Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto, a Rusija se vratila na standardno, zimsko računanje vremena tijekom cijele godine.

Pitanje micanja kazaljki na satu oduvijek izaziva prijepore s različitim argumentima. Ljetno vrijeme odgovara sportašima, ljudima koji rade u tvornicama ili uredima, no ne paše poljoprivrednicima jer se ljetno vrijeme ne poklapa sa stvarnim, biološkim vremenom.

OD PUTINOVIH KRAVA DO SRČANIH UDARA: Evo što sve znači pomicanje sata unatrag

Model ljetnog računanja vremena ima i prednosti i mane

U turističkim zemljama, kakva je i Hrvatska, to je posebno osjetljivo pitanje.

‘U ekonomskom smislu i jedan i drugi model imaju prednosti i mana, ovisno s koje se pozicije gleda. Tako je, s jedne strane, produktivnost ljudi zaposlenih u uredima veća tijekom ljetnog računanja vremena, a u tom ljetnom razdoblju se i više vremena provodi na otvorenom, što utječe na pozitivne rezultate sportskih klubova, iznajmljivača teniskih terena i slično. S druge strane, u turizmu se troši noću. Poreč je u sedam navečer pust, svi su u kućama ili na plaži, a prava potrošnja i život na ulicama počinje tek kada zađe sunce. Ugostiteljima i trgovcima na Jadranu zasigurno odgovara što kraći dan’, smatra ekonomski analitičar Igor Zgrabljić.

Iako je ukidanje ljetnog računanja vremena neka vrsta trenda u svijetu, na području Europe teško da će uskoro zaživjeti.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr