NAPOKON ZNAMO KOLIKA JE STVARNA CIJENA RATA? / Stručnjaci došli do cifre od koje će vam se zavrtjeti u glavi

Image
Foto: AFP

Talia Hagerti s Instituta za gospodarstvo i mir (IEP) u Sydneju kvantificirala je gospodarski utjecaj nasilja na globalno gospodarstvo.

29.10.2017.
9:00
AFP
VOYO logo

IEP sebe predstavlja kao "vodeći svjetski trust mozgova posvećen razvoju mjernih instrumenata za analizu mira i kvantifikaciju ekonomskih koristi od mira".

"Ono što smo otkrili je da su 2016. direktni i indirektni troškovi nasilja iznosili oko 14.300 milijardi dolara u paritetu kupovne moći, uključujući i multiplikativne efekte. Ta cifra ne uključuje samo troškove rata, već i druge oblike nasilja, kao što su terorizam, ubojstva i nasilni zločini", rekla je Hagerti u intervjuu za DW.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rat nesmiljeno gomila troškove

Ratni su troškovi brojni. Tako kada se vojnik povrijedi u ratu, postoje neposredni troškovi, kao što su njegova ili njena medicinska njega, i indirektni troškovi kao što su izgubljeni dohodak ukoliko je on ili ona onemogućen da radi.

Ako liječenje vojnika košta 100.000 dolara, te ako on izgubi 5 godina zarade to je 250.000 dolara. No to još nije kompletna cijena, jer se taj novac mogao utrošiti na nešto produktivno, što stvara novu vrijednost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kada proizvodite bombu, u najboljem slučaju, ona se nikad ne iskoristi. U najgorem slučaju, bomba se iskoristi i uništava vrijednosti kao što su ljudski život ili materijalni kapital – a najčešće oboje."

Hagerti tvrdi kako ratovi nisu dobri ni za nacije koje imaju velike vojske i izvoze puno oružja, poput SAD-a, Rusije, Britanije ili Francuske, već samo za određeni broj firmi. To je zato što sve nacionalne ekonomije prosperiraju u kontekstu globalizirane trgovine. A ekonomski je utjecaj nasilja na globalnu ekonomiju znatno gori od globalne financijske krize iz 2008. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ako želimo da u globaliziranom svijetu imamo prosperitetne nacije, to znači da moramo izmjeriti ekonomiju svake zemlje i pogledati ukupnu sliku – ne samo da mjerimo prosperitet pojedinačne nacije ili pojedinačnih sektora, kao što su kompanije za proizvodnju oružja", tvrdi Hagerti.

Znanost bi bila još uspješnija kada bi se bavila mirom

Govoreći o tome kako je istraživanje za vojsku dovelo do velikih znanstvenih otkrića, od tranzistora do interneta Hagerti tvrdi da kada se organizirana ljudska bića fokusiraju na zajednički cilj mogu postići nevjerojatne stvari. Novac treba ulagati u istraživanje, ali ne vojno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

MORH-u 400 MILIJUNA IZ PRORAČUNA VIŠE NEGO LANI: Evo što će Ministarstvo sve kupiti ove godine

Image

MORH-u 400 MILIJUNA IZ PRORAČUNA VIŠE NEGO LANI: Evo što će Ministarstvo sve kupiti ove godine

Image

MORH-u 400 MILIJUNA IZ PRORAČUNA VIŠE NEGO LANI: Evo što će Ministarstvo sve kupiti ove godine

Dodaje i da su takvi znanstveni napretci došli zbog visokog stupnja pozitivnog mira, a ne usprkos njemu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pozitivan mir je skup stavova, institucija i struktura koje iznutra podržavaju miroljubive društvene zajednice i stvaraju optimalno okruženje za razvoj ljudskog potencijala. To se svodi na kombinaciju faktora koji doprinose osnovnoj ljudskoj sigurnosti, produktivnoj raznolikosti i pravičnosti. Kada kažem produktivna raznolikost mislim da mi ne toleriramo raznolikost, nego je prihvaćamo i uključujemo kako bismo spojili različite perspektive i stvarali produktivne rezultate."

Hagerti je izjavila kako se "u velikodušnom tumačenju svega može se reći da su tijekom Hladnog rata ljudi učinili najbolje što su mogli s informacijama i narativima koje su imali u to vrijeme." Dodala je i kako studija o ekonomiji mira tek počinje, te da bismo mogli nevjerojatan napredak u kontekstu mobilizacije za mir i prosperiteta umjesto mobilizacije za rat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
KSW 94
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo