Za više od 80% nekretnina kupoprodajna cijena isplaćena je iz vlastitih sredstava stranaka, a ostalih 20% je iz kredita.
"Ako građanin iz kredita kupi stan od druge osobe, ta druga potom raspolaže svojim sredstvima, od kojih će možda kupiti dva manja stana. Dalje se može nastaviti, znači taj novac koji je prvo dobiven iz kredita prikazat će se više puta u statistici prometa nekretnina kao kupnja iz gotovine", tvrde u Javnobilježničkoj komori Srbije.
Prosječna plaća oko 500 eura
Većina stanova u Srbiji se kupuje gotovinom, iako je prosječna plaća oko 500 eura, piše Poslovni dnevnik.
U zadnjem tromjesečju 2020. na tamošnjem tržištu nekretnina prošlo je oko milijardu eura u gotovini. Cijele 2020. oko 130.000 nekretnine na tržištu je kupljeno, tj. prodano. Od toga 80-90.000 su stanovi, od čega 80% gotovinom. Cijene kvadrata u Beogradu dosežu i 3000 eura, diljem zemlje su manje od 800.
"Ako prodate veći stan da biste kupili manji i uzmete kredit, tu nema pranja novca. Ima kupaca koji to ne mogu dokazati, ali se postupci ne vode", reći će Đerđ Pap, porezni stručnjak i bivši direktor Porezne uprave. Ističe da se ne primjenjuje doneseni Zakon o podrijetlu imovine.
Tko ima više novca kupuje gotovinom
Stručnjaci za tržište i agenti za nekretnine upozoravaju da ako sumnjivih prijenosa (transakcija) ima, one ne idu legalnim putem, preko agencija za nekretnine, koje su dužne po Zakonu o sprječavanju pranja novca provesti sve analize rizika.
"Oni koji na gradilištu stave ploču s natpisom 'direktna prodaja' nemaju obvezu raditi analize rizika, tražiti od kupca išta ili prijavljivati sumnjive novčane transakcije", kaže agentica Kaća Lazarević. Prema njoj, oni koji imaju više novca kupuju gotovinom.
"I ne kupuju jedan nego više stanova, jer su shvatili da je to u krizi najsigurnije ulaganje, a najbolje idu novogradnje. Mnogi su odlučili novac iz banke ili sefa investirati u nekretnine – stanove, poslovne prostore", kaže Lazarević.
