Mit o Latinoamerikancima
Demokratska kandidatkinja Hillary Clinton snažno je računala na glasove latinoameričke zajednice u kojoj je više od 27 milijuna upisanih birača, ali glasovalo ih je svega 13 milijuna, procjenjuje Mark Hugo Lopez iz hispanskog instituta PRC.
Za Clinton je zapravo glasovalo 65 posto latinoameričkih birača, dok je 29 posto podržalo Trumpa, a to je manje nego 2012., kada je sadašnji predsjednik Barack Obama dobio 72 posto, a republikanac Mitt Romney 27 posto latinoameričkih glasova.
"Hillary nije Obama, to su različiti kandidati. Niti su svi Latinoamerikanci Meksikanci", rekao je Lopez. Hispansko biračko tijelo u načelu je konzervativno, protiv pobačaja nije homogeno, objašnjava. Amerikanci podrijetlom s Kube bogatiji su i obrazovaniji, tradicionalno glasuju za republikance i ne uzbuđuje ih Trumpovo obećanje da će graditi zid na granici s Meksikom kako bi zaustavio "kriminalce, dilere droge i silovatelje".
Štoviše, 25 posto birača koji su treća generacija Latinoamerikanaca čak podržava gradnju zida s Meksikom, kao i prijedlog o masovnoj deportaciji ilegalnih migranata.
Clinton je izgubila i glasove mladih kubanoamerikanaca koji su za razliku od očeva skloniji demokratima, ali i biračkoj apstinenciji. Na Floridi je 52 posto kubanoamerikanaca glasovalo za Trumpa, a 47 posto za Clinton.
Manjine
Dok je većina Afroamerikanaca glasovala za Clinton, ipak ih je bilo manje nego za Obamu 2008. te 2012. godine.
Amerikanci azijskog podrijetla i američki Židovi odbacuju navode da je Trump rasist ili antisemit.
"Stvorio je jednu od najjačih proizraelskih platformi u povijesti zemlje, upravo je ludost reći da je on antisemit", kaže Aliza Romanoff, čiji je otac Trumpov savjetnik.
Mit o bijelim biračima
S druge strane, odziv bijelih birača "bio je veći nego što se očekivalo" i oni su glasovali za Trumpa, kaže politički analitičar Gregory Koger sa sveučilišta u Miamiju na Floridi, državi koja je bila ključna za Trumpa.
Prema analizi televizije ABC, Trump je doista imao najviše uspjeha među muškarcima koji nemaju sveučilišno obrazovanje. Ali je ipak njegovo biračko tijelo mnogo šire od toga. Općenito, on uživa povjerenje bijelaca i dobio je čak 20 posto više takvih glasova nego Mitt Romney 2012., navodi institut Pew.
To biračko tijelo sito je političke elite, a Hillary Clinton dolazi iz establišmenta. "To je ona ista stara vlada, to nam više ne treba", objašnjava doktor Rolando Chumaceiro iz države New York zašto je glas dao Trumpu.
Polovica Amerikanaca koji se smatraju srednjom klasom jer zarađuju 100.000 dolara na godinu ili više, glasovalo je za Trumpa, prema anketi USA Todaya.
Za Clinton je glasovalo 58 posto birača koji imaju postdiplomsko obrazovanje, prema njih 35 posto za Trumpa, ali je ipak 43 posto birača s fakultetskom diplomom glasovalo za Trumpa.
Mit o ženama protiv Trumpa
Unatoč vulgarnim komentarima o ženama koji su mu obilježili kampanju i kontroverznim stajalištima o pobačaju, ipak je velik broj žena podržao Trumpa, piše agencija afp.
Među bjelkinjama, 53 posto ih je bilo za Trumpa, navodi CNN, a većina tih žena - njih 62 posto, nema fakultetsko obrazovanje.
Stručnjake taj rezultat ne iznenađuje jer su na ovim izborima biračima daleko važnija bila gospodarska pitanja, radna mjesta i imigracija nego rodno pitanje.
Daniel Smith sa sveučilišta Florida objašnjava da je pogrešna bila pretpostavka da će bijele, obrazovane žene, mahom glasati za Clinton.
"Te bijele žene, neovisne, čak i umjerene republikanke ne vole Donalda Trumpa, ali još manje vole Hillary", pa je Clinton izgubila glasove "bjelkinja srednje klase i gornje srednje klase".
Unatoč brojnim optužbama da je spolno napastovao žene, "više od polovice bijelih žena glasovalo je za kandidata koji je 30 godina pred očima javnosti svodio žene na spolne atribute", piše komentatorica L. V. Anderson u članku časopisa Slate.
"Bijele žene prošle su noći prodale svoje sestre, žene, svoju zemlju i sebe same", piše Anderson i zaključuje: "Većina bijelih žena jednostavno ne želi biti dio feminističkog sestrinstva. Većina bijelih žena jednostavno želi biti muško. A zbog toga ćemo svi patiti".
Posebno osjetljivo pitanje za demokrate i republikance bit će kako će se Trump postaviti prema pravu na pobačaj kada uđe u Bijelu kuću. On je u kampanji o tome pitanju iznosio sasvim oprečne izjave jednom zagovarajući kažnjavanje žena koje počine pobačaj, drugi put odbacujući takve izjave.
Juliet Williams, profesorica za rodne studija ne sveučilištu Californija u Los Angelesu, podsjeća da se u kampanji govorilo kako će Trump mobilizirati "bijesne bijele muškarce", pa zatim "bijesne bijele muškarce kao što su rudari u Zapadnoj Virginiji ili nezaposlene radnike autoindustrije u Michiganu".
"Iskreno, svi mi na ljevici i desnici trebali bismo se zapitati što znači bijesni bijeli glas", kaže Williams i dodaje: "Ono što smo jučer naučili jest da i gnjevne bijele žene imaju političku moć te ako ste si dopustili luksuz da zaboravite na žene, izgubit ćete. A upravo to dogodilo se Hillary".
Opreka selo - grad
Ankete su pokazale da je Clinton najbolje rezultate požnjela u urbanim sredinama kao što su Philadelphia ili Atlanta, dok su manje urbanizirane države glasovale za Trumpa.
Postoji velik dio Amerike izvan istočne i zapadne obale za koji se nitko ne zanima. Podjela između sela i grada ovdje se pokazala jasnije nego ikada do sada, kaže Sam Abrams, profesor političkih znanosti na koledžu Sarah Lawrence i objašnjava kako su dobro plaćeni poslovi koncentrirani u velikim gradovima, a u manje urbanim sredinama ljudi financijski teže žive i to hrani njihovo nezadovoljstvo koje je Trump iskoristio svojim izbornim obećanjima.
Opreka mladi -stari
Znatna je apstinencija među mladim američkim biračima. Većinom su glasovali za Clinton, no prema ispitivanju instituta Pew, za nju je ipak glasovalo manje mladih birača nego za predsjednika Obamu na izborima 2012.
Nadalje, mladi birači koji su zainteresiraniji za politiku bili su skloni demokratu Bernieju Sandersu, kojem je izborni program bio ljevije i socijalnije orijentiran nego što je program Hillary Clinton, no on je izgubio u borbi za status predsjedničkog kandidata demokratske stranke. To je bio udarac za te mlade ljude "a kad se jednom mladi isključe, vrlo je teško ponovno ih zainteresirati" za političke izbore, objašnjava Abrams.
