Ispod fasade najpoželjnije zemlje za život krije se gorka i strašna istina

Činjenica da strano ime i prezime u Njemačkoj nije od prevelike pomoći kod bilo kakvih natječaja, već je davno poznata.

28.3.2014.
7:33
VOYO logo

Njemačka je zemlja jednakih mogućnosti. No, svatko tko pročita studiju Stručnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR) što je u srijedu (26.03.2014) objavljena u Berlinu, u to mora ozbiljno posumnjati. Naime, studija pokazuje kako mladi s imigrantskim porijeklom, čak i uz jednake kvalifikacije, imaju slabije mogućnosti pronalaženja mjesta za izobrazbu.

"U Njemačkoj imamo ozbiljan problem s diskriminacijom", kaže Jan Schneider, voditelj studije. Zabrinut je zbog rezultata evaluacije više od 3.600 prijava mladih na natječaj za radno osposobljavanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tursko ime još uvijek početna prepreka

Učenici s turskim imenom, čak i uz jednake ocjene i ispunjene ostale uvjete potrebne za praksu, imaju znatno slabije izglede za poziv na intervju, nego što to imaju učenici s njemačkim imenom, sažeo je Schneider jedan od ključnih rezultata studije.

Iako bi došli do tih rezultata, znanstvenici su proveli tzv. dopisni test u kojem su se mladići s njemačkim i mladići s turskim imenom javljali na natječaje tvrtki koje su tražile praktikante. Kandidati su se natjecali za mjesta motornog mehaničara i službenika u 1800 tvrtki na području cijele Njemačke. I dok su se fiktivni kandidati s njemačkim imenima u prosjeku nakon pet prijava mogli veseliti pozivu na intervju, onima s turskim imenima to bi pošlo za rukom tek nakon sedam pokušaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veličina tvrtke jako bitna

Prema rezultatima studije, na to hoće li određena tvrtka diskriminirati kandidate s turskim imenom, velik utjecaj ima veličina same tvrtke.

"Stopa diskriminacije znatno je viša u malim tvrtkama s manje od 6 zaposlenih, nego u srednjim i velikim tvrtkama“, kaže Schneider.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema autorima studije, razlozi za to ne leže u svjesnoj želji vodstva tvrtki za diskriminacijom, već u podsvjesnim asocijacijama.

"U većini slučajeva, nejednak je tretman posljedica stereotipa, etiketiranja, a dijelom i predrasuda koje su se ukorijenile i sada ‚djeluju iz pozadine‘“, kaže on.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova je pojava posebno prisutna u vrlo neformalnim strukturama malih tvrtki zanatskog i industrijskog sektora, budući da ne postoji formaliziran selekcijski proces.

http://www.dw.de/strano-ime-slabije-%C5%A1anse/a-17523894

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo