FOTO: Fascinantno djelo prirode skriveno među stijenama

Kanjon koji se naziva i dolinom Kadiša, u sjevernom Libanonu, svakako je fascinantno djelo prirode s drevnim kršćanskim samostanima, skrivenim među stijenama. Kroz čak 50 kilometara proteže se presjek koji izgleda kao da je netko ogromnim dlanovima razmaknuo zemljinu površinu.

Na rubovima kanjona smještena su naselja, povezana cestama, a uskim kozjim putovima posjetitelj se spustiti može na samo dno, do istoimene rijeke. Iako su naselja, koja kao da vise iznad kanjona, pomalo izgubila šarm zbog prekomjerne ilegalne gradnje, ulazak u dolinu iskustvo je jednog sasvim novog svijeta.

Na aramejskom jeziku ‘Qadisha’ znači sveta, dakle Sveta dolina. Do prije nešto više od jednog stoljeća aramejskim jezikom govorila je cijela dolina dok se danas koristi kao jezik maronitske liturgije. Kadiša je svakako jedno od najvažnijih ranokršćanskih odredišta na svijetu, a to potvrđuju kapelice i crkve kojih preko cijele doline ima na stotine.

Osnovano novo središte u Kannubinu

Za vrijeme ranog kršćanstva dolina je služila za bijeg kršćana u potrazi za osamom, te znanstvenici vjeruju da je služila kao vjerska pustinja od najranijih vremena kršćanstva.

U njoj su utočište pronašle mnoge kršćanske zajednice, kao što su maroniti (libanonski katolici), jakobiti (sirijski pravoslavci), melkiti (grčki pravoslavci), nestorijanci, Armenci, pa čak i Etiopljani. Često su je koristili i muslimanski mistici.

Krajem 7. stoljeća maroniti su prebjegli iz Levanta u ovu dolinu strahujući od progona jakobita, ali i nadirućih muslimana. Nakon uništenja samostana sv. Marona u 10. stoljeću, njihova zajednica je porasla i maroniti su osnovali svoje novo središte u Kannubinu, u središtu doline Kadiša.

Prva tiskara na bliskom istoku

Usprkos vojnom pohodu mamelučkih sultana Bajbarsa i Kalaouna protiv utvrđenih špilja u dolini Kadiša (1268. i 1283.), samostan Deir Kannubin je postao sjedište Maronitske patrijarhije u 15. stoljeću, što je i ostao punih 500 godina. U 17. stoljeću su maronitski opati bili na velikom glasu po svojoj skrušenosti, te su mnogi europski pjesnici, povjesničari, geografi, političari, i naravno svećenici, posjećivali dolinu Kadiša, pa se čak tu i nastanjivali.

Prva tiskara na Bliskom istoku je ustanovljena upravo u samostanu Kochaja i tiskala je knjige na sirijskom pismu, ali i prve tiskane knjige na arapskom općenito.

Priče s terena pratite na Facebookovoj stranici Hrvoja Ivančića.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr