Grad u kojem 'osrednji' godišnje zarade više od 550.000 kuna!

Građani New Yorka 5. studenog biraju novog gradonačelnika. No već je sad jasno da se, bez obzira na to koja politička opcija pobijedi, New York već pretvorio u grad bogatih.

No, postoji jedno drugo lice New Yorka. Daleko od sjaja poslovnog Manhattana ili kreativne scene Brooklyna, na rubu grada, nalaze se utočišta za one najsiromašnije.

Mislite li da je ugodno svaki dan jesti pljesnivu hranu?

Iz ureda humanitarne organizacije Koalicija beskućnika šalju ljutitu poruku gradonačelniku Michaelu Bloombergu: “Mislite li da je ugodno svaki dan jesti pljesnivu hranu?”. To je glavni sadržaj otvorenog pisma beskućnika konzervativnom gradonačelniku i multimilijarderu Bloombergu koji je nedavno izjavio kako utočišta za beskućnike u New Yorku “nikad nisu bila udobnija” nego danas.

“Politika prema beskućnicima Bloomberogovog ureda je zaista katastrofalna”, rekao je Patrick Markee iz Koalicije beskućnika. Broj građana “metropole svijeta” bez krova nad glavom se u 11 godina, otkako je Bloomberg gradonačelnik, povećao za 65 posto. Statistike broje preko 51.000 osoba koje svake noći traže smještaj u nekoj od humanitarnih ustanova.

Sve veći jaz bogatih i siromašnih

Novo je to da je među beskućnicima sve više kompletnih obitelji s djecom. Problemi New Yorka su i problemi mnogih drugih atraktivnih metropola diljem svijeta: ogromne i još uvijek rastuće stanarine, sve veće razlike između tankog sloja bogatih i rastućeg sloja siromašnih, piše Deutsche Welle.

No, ima i jedna pozitivna stvar koja se razvila u posljednjih 30 godina. Nekad mračna metropola puna kriminala smanjila je njegovu stopu na rekordno nisku razinu, a parkova i staza za bicikliste sve je više. Činjenica je da 8,3 milijuna stanovnika New Yorka danas ipak živi kvalitetnije nego ikada prije.

New York si ne može svatko priuštiti

No, sve ima svoju cijenu. “New York definitivno nije grad koji si svako može priuštiti”, kaže novinar New York Timesa Sam Roberts. Bolji životni standard privlači i građane dubljeg džepa iz cijelog svijeta, a njegovo podizanje zahvatilo je čak i one dijelove nekad zloglasnog Bronxa koji su bliži Manhattanu. U ovim “poboljšanim” gradskim četvrtima stanarina za trosobni stan iznosi u prosjeku 2.000 dolara.

I srednji stalež stenje pod sve većim izdacima za stanovanje. S time da su u New Yorku kriteriji za srednji stalež nešto drugačiji nego drugdje.

“Pitao sam nedavno jednu gradsku službenicu što se u New Yorku definira kao srednji stalež. I dobio odgovor po kojem su to ona domaćinstva koja godišnje zarade oko 100.000 dolara. Svuda u SAD-u bi se to već smatralo bogatim ili u najmanju ruku dobrostojećim. No u New Yorku je zbog visine životnih troškova to dostatno za samo srednji stalež”, kaže Roberts.

New York je pod gradonačelnikom Bloombergom postao luksuznim odredištem, atraktivnim samo za milijardere i turiste.

Demokratski kandidat na izborima za gradonačelnika Bill de Blasio obećao je New York za sve, više ulaganja u socijalnu stanogradnju. To bi se financiralo većim porezima za bogate i vlasnike nekretnina.

Njegov republikanski protukandidat Joseph Lhota (Bloomberg nakon dva mandata se više ne može kandidirati) naravno obećava suprotno: smanjenje poreza i uklanjanje prepreka za stanogradnju na slobodnom tržištu.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr