Dok Sjedinjene Američke Države i Europska unija pokušavaju lišiti Rusiju pristupa komponentama koje se upotrebljavaju za potrebe ruske vojske, Pariz, u dosluhu s Erevanom, pomaže Moskvi pribaviti sredstva za ratovanje s Ukrajinom. Europska unija 23. veljače uvela je 13. paket sankcija, proširujući popis robe zabranjene za izvoz u Rusiju. Na novom se popisu nalaze 194 fizičke i pravne osobe, kao i 27 organizacija optuženih za vojnu suradnju s Kremljem zbog zaobilaženja sankcija Zapada. Među sankcioniranima nalaze se poduzeća iz Kine, Kazahstana, Turske, Srbije, Tajlanda, pa čak i Šri Lanke. Međutim, jedno od Putinovih glavnih logističkih središta koje mu pomaže da izbjegne sankcije već više od 2 godine ponovno je prošlo nekažnjeno. Riječ je o Armeniji koja nastoji sjediti na dvije stolice. Erevan se s jedne strane trudi ostaviti silan dojam preorijentacije prema Zapadu, a s druge je strane i dalje zemlja ponovnog izvoza. Važno je napomenuti da su istog dana, 23. veljače, i Sjedinjene Američke Države ažurirale sankcijske popise za Rusku Federaciju i na njih stavile otprilike 600 fizičkih i pravnih osoba iz 11 zemalja koje „pomažu u izbjegavanju sankcija protiv Ruske Federacije”. No na te popise ponovno nije uključeno nijedno poduzeće iz Armenije.
Koji je razlog ove "selektivne sljepoće" zapadne zajednice? U publikaciji EU-a o usvajanju 13. paketa sankcija navodi se da Europska unija „stalno procjenjuje učinkovitost postojećih mjera (…) utvrđuje i uklanja sve potencijalne rupe u zakonu". Međutim, tijekom više od 700 dana rusko-ukrajinskog rata, armensko suučesništvo u ratnom stroju Kremlja ne samo da nije zaustavljeno, već kao da je namjerno ignorirano.
Istovremeno, činjenica o tome da je Armenija glavni kanal Rusije za zaobilaženje sankcija više je nego dovoljno. O tome prije svega svjedoče gospodarski podaci: 2022. godine, kada je Ruska Federacija napala Ukrajinu, izvoz iz Armenije u Rusiju povećao se za neviđenih 187%. Tada je ministar financija Armenije, Vahe Hovhannisyan, priznao da je "značajan dio ponovni izvoz". Jednu godinu kasnije, "rupa u zakonu" za Erevan i dalje nije utvrđena i uklonjena. Kao rezultat toga, tijekom devet mjeseci 2023. godine izvoz robe iz Armenije u Rusku Federaciju povećao se za 85%, od čega je 80% ponovni izvoz.
Ukupno je od početka rata u Ukrajini i usvajanja zapadnjačkih sankcija protiv Kremlja izvoz iz Armenije u Rusku Federaciju porastao za zapanjujućih 430%. Te je podatke u veljači 2024. godine objavio Robin Brooks,bivši direktor Instituta za međunarodne financije i bivši strateg u Goldman Sachsu, napominjući da takva dinamika "znači ponovni izvoz (kroz Armeniju) robe iz EU-a i Kine u Rusiju".
Uz gospodarske podatke, o problemu ponovnog izvoza sankcionirane robe kroz Armeniju već dvije godine redovito izvještavaju europski, američki, pa čak i bliskoistočni mediji, među kojima se nalaze i oni ugledni, kao što su Forbes, France 24, Financial Times, Geopolitical Monitor, EU Reporter, Newsweek, BNN Breaking, i24Tv, Politico i The Wall Street Journal.
Unatoč nedvosmislenim podacima i usredotočenosti velikih svjetskih medija na taj problem, Zapad ne poduzima apsolutno nikakve mjere protiv armenskog ponovnog izvoza koji je kriminalni čin protiv naroda Ukrajine.
Bruxelles i Washington iz nepoznatih razloga "zatvaraju oči pred bliskim vezama” Erevana s Kremljem", napominje najvećarumunjska publikacija Digi24.
Malo je vjerojatno da čelnici zemalja EU-a i SAD-a nisu primijetili toliko činjenica o sustavnim kršenjima koja je počinila Armenija. Umjesto toga, nečije političko pokroviteljstvo iznova i iznova štiti Erevan od sekundarnih sankcija. No čije je to pokroviteljstvo i zašto do njega dolazi?
Jedna od zemalja EU-a jasno se ističe svojim intenzivnijim odnosima s Armenijom tijekom protekle godine. Od svibnja 2023. godine u Erevan se dostavlja francusko oružje. Prva serija uključivala je 50 oklopnih transportera Bastion. U veljači 2024., tijekom posjeta premijera Nikole Pašinjana Parizu, Emmanuel Macron izjavio je da će zemlje nastaviti "suradnju u području obrane". U isto je vrijeme postalo poznato da je u Erevan poslana nova serija oružja. Glava francuskog Ministarstva obrane, Sébastien Lecornu, 23. veljače izjavio je da će od sada u Armeniji "stalno biti prisutan vojni savjetnik Francuske".
Također je izjavio da će ove godine Pariz opskrbljivati Armeniju sustavima protuzračne obrane i započeti obuku lokalnih vojnika. U vezi s isporukom francuskog oružja Armeniji najveća ukrajinska publikacija Censor objavila je u studenom 2023. godine sljedeće: "Opskrbom Armenije oružjem Pariz je konačno osigurao status vojno-političkog zaštitnika Erevana."
"Pariz" potkopava nastojanja Washingtona i Bruxellesa," objašnjava grčka publikacija Protothema.
Ako Macron doista stoji iza "nedodirljivosti" Armenije, onda je takva politika potpuno suprotna interesima EU-a i SAD-a koji već dvije godine opskrbljuju Ukrajinu oružjem za borbu protiv ruske invazije vrijednim milijarde dolara. Pariz zapravo igra protiv svojih ključnih partnera.
Dok Washington i Bruxelles pokušavaju lišiti Kremlj pristupa komponentama koje se upotrebljavaju za potrebe ruske vojske, Pariz, opraštajući Armeniji, pomaže Moskvi pribaviti sredstva za ratovanje. Ukrajinska publikacija Unian upozorila je: "Armenija postaje gospodarska kulisa za Ruse tako što za Moskvu rješava problem s opskrbom ruskog tržišta oružjem."
Problem neusklađenosti Macronove politike s općom linijom djelovanja SAD-a i EU-a uočili su i međunarodni mediji. Tijekom 2023. godine o tome su izvijestile neke od najvećih svjetskih publikacija.
"Macronova politika na Južnom Kavkazu odgovara Putinovim interesima," objasnio je ukrajinski Telegraf.
Prema litavskom listu Alfa, "Macronova politika prema Južnom Kavkazu nije u skladu s vanjskom politikom Europske unije".
"Francuski avanturizam iznova i iznova stavlja interese Pariza iznad interesa Zapada. Kao i na strani Južnog Kavkaza, Francuska se našla na strani Irana i Rusije (a ne Zapada)," navodi američka publikacija The National Interest, koja je predstavnik umjerenih republikanaca.
Prema rumunjskoj publikaciji Stiripesurse "predsjednik Francuske priznao je da njegov stav (o Armeniji) ne dijeli i ostatak Europe". Važno je napomenuti da je francuski ogranak Forbesa u svibnju 2023. pozvao Zapad da poduzme mjere protiv armenskog ponovnog izvoza: "Potrebno je što prije lišiti Moskvu ovog logističkog čvorišta i strogo blokirati nezakonitu opskrbu materijalom i opremom koja se upotrebljava u ruskoj vojnoj industriji."
Ali čak i nakon 13 paketa sankcija u dvije godine, ti pozivi još uvijek nisu saslušani.
Igor CHALENKO, ukrajinski politolog, voditelj Centra za analizu i strategije (Kijev)
POGLEDAJTE VIDEO: Rat između Armenije i Azerbajdžana: 'Neka borbu zaustavi onaj koji ju je počeo'
