Europska komisija u srijeda je predložila da se izdvoji još 1,7 milijardi eura kako bi se EU mogao nositi s priljevom izbjeglica, uoči izvanrednog summita predsjednika država i vlada u Bruxellesu o migracijskoj krizi.
"Dodatnim izdvajanjem taj iznos koji će EU namijeniti za rješavanje krize u iduće dvije godine, penje se na 9,2 milijarda eura, uključujući i iznose koji su već ranije najavljeni", rekla je povjerenica za proračun Kristalina Georgieva.
Dio ovog dodatnog iznosa (600 milijuna eura) namijenjen je za agenciju Frontex (zadužena za koordinaciju upravljanja granicama), Easo (europska politička agencija za azil) i Europol.
Komisija usto traži da se u fond ustanovljen za Siriju uplati 500 milijuna eura iz europskog proračuna kojima će se dodati i uplate zemalja članica.
K tome se humanitarnu pomoć za izbjeglice u 2016. planira povećati za 300 milijuna eura, navodi EK koji poziva zemlje članice da daju svoj doprinos Svjetskom programu za hranu (WFP) koji je zbog nedostatka novca morao ograničiti svoje djelovanje.
Čelnici EU-a večeras o ključnim pitanjima izbjegličke krize
Ovaj novi prijedlog EK-a trebaju odobriti predsjednici država i vlada koji se u srijedu navečer sastaju u Bruxellesu, pošto su ministri unutarnjih poslova dan ranije odlučili da će između sebe raspodijeliti 120.000 izbjeglica.
Naime, čelnici 28 zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu navečer na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi razgovorali o sveobuhvatnom pristupu za rješavanje izbjegličke krize, dan nakon što je na ministarskoj razini dogovorena raspodjela 120.000 izbjeglica.
Čelnici EU-a razgovarat će, između ostaloga, o zaštiti vanjskih granica, financijskoj pomoći Turskoj iz čijih izbjegličkih kampova kreću kolone izbjeglica prema Europi, te drugim sirijskim susjedima Jordanu i Libanonu te nedjelotvornom sustavu registracije izbjeglica.
Očekuje se da će se razgovarati o Grčkoj, glavnoj točki za ulazak izbjeglica na teritorij EU-a, koja u suprotnosti s europskim pravilima, pušta izbjeglice bez registracije dalje prema europskom sjeveru.
Kao jedna od mogućnosti spominje se pomoć Grčkoj za nadzor njezine granice s Turskom slanjem intervertnih ekipa europske agencije za vanjske granice Frontex.
Pomoć Turskoj mogla bi dosegnuti milijardu eura
Čelnici će razgovarati i o financijskoj pomoći Turskoj i državama zapadnog Balkana, koje su suočene s izbjegličkom krizom, zbog neučinkovitog sustava u EU-u. Također se namjerava pomoći Libanonu i Jordanu u kojima je također veliki broj izbjeglica iz Sirije.
Pomoć Turskoj mogla bi dosegnuti milijardu eura.
EU očekuje da će financijskom pomoći Turskoj, Jordanu i Libanonu, koji su primili četiri milijuna sirijskih izbjeglica, uspjeti smanjiti priljev izbjeglica u Europu.
Među zemljama članicama nema suglasnosti oko pristupa izbjegličkoj krizi.
'Nijedna zemlja nema pravo odbiti'
Umjesto konsenzusom, ministri unutarnjih poslova zemalja članica u utorak su kvalificiranom većinom izglasali relociranje 120.000 izbjeglica. Četiri zemlje - Mađarska, Slovačka, Češka i Rumunjska kategorički se protive sustavu obvezujućih kvota.
Iz teksta, koji je predložila Komisija, izbačen je kriterij za raspodjelu obvezujućih kvota.
Luksemburški ministar vanjskih poslova te za azil i migracije Jean Asselborn rekao je da to znači da je izglasana odluka o raspodjeli 120.000 ljudi na dobrovoljnoj osnovi.
"Ostaje ukupni broj od 120.000 ljudi. Tu su brojke prihvatile zemlje članice na dobrovoljnoj osnovi", rekao je Asselborn, ali je ipak dodao da i oni koji su glasovali protiv trebaju prihvatiti izbjeglice.
"Nijedna zemlja nema pravo odbiti. Ne sumnjam da će oni u potpunosi provesti ovu odluku u skladu sa zakonodavstvom EU-a", rekao je Asselborn.
Iz Komisijina prijedloga također je izbačen dio prema kojem bi se iz Mađarske relociralo 54.000 izbjeglica. Mađarska ne želi biti korisnik toga mehanizma tvrdeći da ona nije zemlja u koju prvo ulaze izbjeglice.
Brojka od 120.000 izbjeglica odnosi se na one koje se zateknu u Grčkoj i Italiji s mogućnošću da se doda bilo koja zemlja članica koja se suoči s velikim priljevom izbjeglica.
Hrvatska prihvaća svoju kvotu od od 1064 izbjeglice, ali ne želi sabirni centar iz kojeg bi se relocirale izbjeglice.
Uoči summita održat će se zasebni sastanci čelnika na stranačkoj osnovi. Na sastanku čelnika Europske pučke stranke sudjelovat će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
