Radikalna je to ideja, ali nije od jučer. O zagarantiranom mjesečnom prihodu teoritizira se još od 60'-ih. Nade su velike u udruženju "Mreža za osnovni prihod".
"Želimo ga uvesti u cijelu Kanadu, Quibec je prvi u igri. Svi se trebaju uključiti u projekt, nemaju nikakvog razloga propustiti ovakvu priliku", rekla je predsjednica Mreže Sheila Regehr.
Vlasti u Ontariju još nisu odlučili koja će točno svota i prema kojim kriterijima biti dodijeljena, ali načelno, prihvatili su plan pa je njegova implementacija tek pitanje vremena.
U Finskoj svaki stanovnik dobije približno 900 eura mjesečno za sve životne troškove, dok se u pojedinim gradovima Nizozemske ta svota penje do čak 1000 eura!
Projekt je naišao na zeleno svjetlo i u samom vrhu vlasti. Kanadski ministar za obitelj, djecu i socijalni razvoj Jean-Yves Duclos, izrazio je zadovoljstvo što su ljudi u njegovoj zemlji počeli razmišljati o ideju da država poklanja novac za osnovne potrebe.
"Postoji više modela kako osigurati osnovni minimalni prihod. Osobno mi je jako drago da su ljudi zainteresirani za ovu ideju", rekao je ministar.
U teoriji, osnovni prihod funkcionira. Prema do sada viđenom, netočna je pretpostavka kako besplatan novac stvara lijene radnike. Prema relevantnim istraživanjima, kada se ljudi mogu osloniti na sigurnosnu financijsku mrežu poput ove, oni koji su primali besplatan novac radili su 17 posto radnih sati više, a povećali su i svoju zaradu.
Kada se njihovom kućnom budžetu dodao besplatan novac države ti su radnici počeli zarađivati čak 38 posto više.
Kanada je socijalna država u kojoj su mirovine i zdravstveno osiguranje na vrhu liste prioriteta. Očekivanja od ovog eksperimenta stoga su, opravdano, visoka.
