Svijet će zaglaviti u opasnoj zoni

Na ovako stresnom tržištu nafte, novi rast cijena benzina sasvim je realan. Rat s Iranom to bi samo pogoršao, a s obzirom na ogromnu potražnju za naftom iz brzorastućih tržišta zemalja u razvoju, svijet će zaglaviti u ovoj opasnoj zoni. Koje su nam alternative?

Ako tražimo točan uzrok rastu cijena nafte, to bi bilo pooštravanje sankcija Iranu (što podržavaju republikanci). Dođe li do vojne akcije u Iranu, utjecaj na cijenu nafte i svjetsku ekonomiju bit će znatno veći. Analizira to novinar Martin Wolf u Financial Timesu pokušavajući predvidjeti daljnje kretanje cijena nafte i nudeći rješenje za novonastalu stagnaciju u opskrbi naftom.

Do smanjenja cijena nafte može doći jedino s velikim smanjenjem potražnje za naftnim derivatima u Americi. A kako bi se to moglo postići? Dizanjem cijena putem visokih poreza. “Ali ta bi se politika smatrala neameričkom”, komentira Wolf.

Wolf, naime, smatra kako bismo morali biti zabrinuti oko utjecaja visokih cijena nafte na ekonomiju te konstatira kako bi daljnje dizanje cijena svijet odvelo na nepoznati teritorij. Ukratko, piše on, više cijene goriva su realna prijetnja. Pa što će se dogoditi?

Smanjenje BDP-a

Goldman Sachs tvrdi da će se rastom cijena nafte od 10 posto smanjiti američki bruto društveni proizvod za 0,2 posto nakon jedne godine i za 0,4 posto nakon dvije. U Europskoj uniji taj utjecaj je slabiji: smanjenje od 0,2 posto u prvoj godini, ali bez daljnjeg smanjenja.

Budući je stvarni rast bio 15 posto od prosinca prošle godine, utjecaj na američki i europski BDP bio bi smanjenje od 0,3 posto tijekom prve godine. Takva bi cijena smanjila i prihode američkih kućanstava za oko 0,5 posto. Štoviše, prelaženje praga od četiri dolara za galon može biti značajno kada je povjerenje krhko, kao što je sada. Goldman zato navodi čimbenike koji će odrediti veličinu bilo kojeg nepovoljnog utjecaja.

Rast svjetske opskrbe naftom konstantno usporava

Prvi je je li rast cijena uzrokovan potražnjom ili udarom na opskrbu. Odgovor je da je potražnja glavni uzrok visokih cjena, iako će pooštravanje sankcija Iranu biti još i važnije u tom smislu. Drugi je faktor razina rezervi koja nije velika. Upravo suprotno, zalihe nafte u visokoprihodovnim naftnim tržištima su niske, a rast svjetske opskrbe naftom konstantno usporava. Uzimajući u obzir potencijalni globalni ekonomski rast od 4 posto godišnje, snabdijevanje naftom od jedan posto i nedostatak jednostavnih alternativa nafti kao gorivu, opskrba bi mogla postati škrta.

Treći je faktor je ono što se događa u drugim robnim burzama. Ovdje su dobre vijesti: cijene prirodnog plina padaju, dok cijene poljoprivrednih proizvoda ove godine nisu toliki problem. To bi trebalo ograničiti inflatorni udar.

Goldman u konačnici zaključuje: “rast cijena nafte je kočnica, a ne ‘kratki zastoj’ u ekonomskom rastu”. Ali Fatih Birol, glavni ekonomist IEA, napominje da će uvoz nafte za EU prema sadašnjim cijenama stajati 2,8 posto BDP-a, dok je prosjek u razdoblju od 2000. do 2010. iznosio 1,7 posto. S obzirom na slabosti europske ekonomije, piše Wolf, opasnost je evidentna.

Zaglaviti u opasnoj zoni

Također, na ovako stresnom tržištu nafte, novi rast cijena je sasvim moguć. Rat s Iranom u tom bi smislu mogao biti najgora mogućnost. Štoviše, s obzirom na ogromnu potražnju za naftom iz brzorastućih tržišta zemalja u razvoju, svijet će zaglaviti u ovoj opasnoj zoni. IEA sugerira da će kineska prodaja osobnih vozila doći do 50 milijuna godišnje do 2035., čak i pod energetski-učinkovitim scenarijem, a implikacije ovakvog rasta broja vozila vrlo su očite.

Svijet će biti osjetljiv na visoke cijene nafte i opetovane šokove, tako dugo dok opskrba stagnira, potražnja raste, a nemiri su vjerojatni – ukratko, tako dugo dok situacija bude onakva kao što je sada. Najbolji odgovor koji bi Amerika mogla dati u takvim uvjetima je smanjenje intenziteta potrebe za naftom u gospodarstvu kako bi se smanjila ranjivost na ove šokove. specijal-201012070191004-Cijene goriva

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr