poražavajuće brojke / Čak 1,3 milijuna radnika u Europi je na ugovorima kraćima od mjesec dana

Image
Foto: AP

Ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje su dominantni, no u posljednjih 20 godina došlo je do bujanja novih oblika rada što je znatno promijenilo situaciju na tržištu rada

10.10.2017.
9:08
AP
VOYO logo

U posljednjih 20 godina u Europi je došlo do dramatičnog povećanja nestandardni ih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što rezultira potplaćenošću velikom financijskom nesigurnošću pojedincam piše Novi list.

Ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje su dominantni, no u posljednjih 20 godina došlo je do bujanja novih oblika rada, poput zanimanja na digitalnim platformama, lažnog samozapošljavanja, rada na poziv i ostalih oblika. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Politike su poticale nestandardne oblike rada, s ciljem povećanja zaposlenosti. No, drugi kraj te priče je nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost radnika i krajnje upitna socijalna sigurnost jer takvi radnici teško mogu zaraditi poštenu mirovinu, a i tijekom radnog vijeka mahom su u grupi onih koji rade, a siromašni su.

Danas se, nakon što je godinama poticano, takav oblik rada pokušava ugurati u zakon kako bi se i tim radnicima osigurala minimalna prava bilo da se radi o minimalnom radnom vremenu, raznim doprinosima ili samim prihodima od rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne čudi stoga što su nestandardni oblici rada postali tema kojom se Europska komisija u posljednje vrijeme bavi sve većim intenzitetom. Tako je pokrenut drugi krug konzultacija ne bi li se osuvremenila 26 godina stara Direktiva o ugovorima o radu, tzv. Direktiva o pisanoj izjavi. Komisija želi da do kraja godine dođe do ozbiljnih zakonodavnih promjena koje će poboljšati uvjete navedenih radnika. 

Kolika prijetnja postaju netipični oblici rada pokazuju podaci objavljeni u konzultacijskim dokumentima te analitičkoj podlozi za promjenu zakonodavnog okvira. Prije samo dvije godine, bilo je 5,5 milijuna radnika više na standardnim ugovorima u usporedbi s prethodnim desetljećem, dok je istodobno broj zaposlenih na standardnim ugovorima porastao na 3,8 milijuna. Zabrinjavajuć je i podatak da je stalni radni odnos s punim radnim vremenom za mlade sve nedostupnija opcija. Primjerice, 2002. godine 48 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina imalo je standardan ugovor na puno radno vrijeme, a prije dvije godine svega je 37 posto mladih imalo takve ugovore, piše Novi list. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo