Sve oči uprte u Krško, rijeke nestaju, a na sjeveru Hrvatske pojavila se vodena kuga

Isušena korita i rekordno niski vodostaji – Dunav i Drava pali su na povijesni minimum. Moćne europske rijeke kopne pod udarom ekstremnih tropskih vrućina.

U posljednjih 200 godina situacija na najvećim hrvatskim rijekama nikada nije bila gora. Sunce neumoljivo prži, a površina rijeka sve je manja.

Ni Sava nije pošteđena rekordnih vrućina. Vodostaj rijeke pada, a temperatura vode raste. Ako se stanje uskoro ne popravi, zbog previsoke temperature Save moglo bi doći do privremenog smanjenja proizvodnje, a potom i gašenja Nuklearne elektrane Krško.

REAKTOR RADI, ALI... /

Ekipa RTL-a Danas ušla je u nuklearnu elektranu Krško! Prijeti li joj gašenje?

Elektrana koja Hrvatskoj isporučuje polovicu svoje proizvodnje, odnosno količinu električne energije koja odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji Zagreba, uskoro se možda više neće moći hladiti pretoplom Savom. Iako sigurnost elektrane nije ugrožena, izvjesna je redukcija proizvodnje, a tek potom, ako bude potrebno, i gašenje.

"Govorimo o danima, jedan, dva, tri dana i doći ćemo u poziciju da moramo postupati", rekao je član Uprave NE Krško Saša Medaković.

Pretopla nije samo Sava. Problemi se pojavljuju i na Dravi, gdje se na sjeveru Hrvatske proširila vrlo invazivna biljka poznata kao vodena kuga.

"Vrsta je to koja narušava prirodni izgled rijeka, šljunčara i jezera. Neprivlačna je kupačima, a isto tako nije poželjna u vodotocima jer otežava kretanje riba", rekla je biologinja i ravnateljica Javne ustanove Međimurska priroda Monika Cindrić.

Ekstremne vrućine stvaraju probleme i u Daruvaru, gdje se građani pozivaju na racionalnu potrošnju vode kako ne bi bila ugrožena stabilnost vodoopskrbe. Ni drugdje u Hrvatskoj stanje nije puno bolje.

PROBLEM JE - SAVA /

Gasi li se nuklearka Krško? Otkriven mogući scenarij: 'Govorimo o danu, dva ili tri'

"Naši inženjeri učestalo obilaze teren s obzirom na ovu sušu i procjenjuju da bi rijeka Orljava na području Požege mogla presušiti u idućih nekoliko dana. Sličan scenarij očekuje i rijeku Plitvicu kod Varaždina", rekao je glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Problemi nisu zaobišli ni Njemačku. Zbog rekordno niskog vodostaja Rajne ograničen je riječni promet, a rastu i troškovi prijevoza na jednom od najvažnijih europskih plovnih pravaca.

"Najprije su obustavljena riječna krstarenja, a potom je uslijedilo i zaustavljanje većih teretnih brodova. Trenutačno prometuju samo manji teretni brodovi, a obujam prijevoza znatno je smanjen", rekao je Florian Krekel iz Savezne uprave za plovidbu Rajnom.

Dramatične slike stižu i iz Poljske, gdje je suša pogodila velik dio zemlje. Na čak 30 mjernih postaja zabilježeni su najniži vodostaji rijeka otkad postoje mjerenja.

Vijesti /

Božo Petrov uživo u RTL-u Danas: je li na pomolu novi pokušaj koalicije između SDP-a i MOST-a?

"Problem nisu samo toplinski valovi, nego i nedostatak kiše. A kada kiša padne, uglavnom je riječ o kratkotrajnim i vrlo intenzivnim olujnim oborinama", rekao je Paweł Staniszewski iz Instituta za meteorologiju i upravljanje vodama.

Kiši se nadaju i u Mađarskoj. Vodostaj Dunava ondje se trenutačno stabilizirao, što je dobra vijest jer bi daljnji pad mogao ugroziti rad jedine mađarske nuklearne elektrane Paks.

"Pred nama su odlučujući dani – već danas i sutra bit će presudni. Pozivam sve da nastavimo jačati duh nacionalnog zajedništva", poručio je mađarski premijer Péter Magyar.

Stručnjaci procjenjuju da bi ekstremne vrućine do 2029. godine Europi mogle prouzročiti štetu veću od 126 milijardi eura.

Posljedice već osjećaju poljoprivrednici u Slavoniji. Kiša ondje nije pala više od mjesec dana, pa stradavaju kukuruz, ali i suncokret, koji je inače vrlo otporan na visoke temperature.

"Suša je učinila svoje. Kad se biljka trebala oploditi i kada se zrno trebalo naliti, jednostavno nije bilo dovoljno vlage ni padalina. To se najbolje vidi na klipu kukuruza", rekao je poljoprivrednik Matej Omazić.

Sve se to događa uoči vrhunca toplinskog vala u Hrvatskoj, kada bi temperature mogle prijeći i 40 Celzijevih stupnjeva. Dok se takvi uvjeti nastavljaju, značajniji oporavak vodostaja rijeka nije na vidiku.